“U našoj proizvodnji najveći je problem porast cijena sirovine – i to pšenice koja je porasla u proteklih godinu za nekih 20-ak posto, jaja čija je cijena porasla 80 do 90 posto, maslaca 85 posto i kvasca nekih 50-ak posto. Osim sirovina, problem je i porast cijena energije, konkretno struje koja je za poslovne subjekte u prošloj godini porasla čak tri puta. Naši računi su ranije bili između 12 i 14 tisuća kuna, a sada iznose 34 do 35 tisuća kuna na mjesec” – rekao je za N1 televiziju Andrija Pernar, suvlasnik tri zagrebačke pekarnice, koje zapošljavaju 30-ak radnika.
Građani gledaju na svaku kunu
Cijene osnovnih životnih namirnica rastu iz dana u dan, Eurostat tvrdi kako svjedočimo najbržem rastu cijena prehrambenih proizvoda u povijesti. Među proizvodima čije su cijene poskupjele su i neki koje koristimo gotovo svaki dan: kruh, mlijeko i jaja.
> Predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore o poskupljenju kruha i nestašici plavog dizela: Žetva možda neće biti na vrijeme napravljena
> Mato Brlošić: Od Vladinih mjera ratari imaju izravnu štetu – cijena suncokreta pala je za 40 lipa
Ekonomski stručnjaci rast cijena objašnjavaju inflacijom, ratom u Ukrajini, poskupljenjem sirovina…
“Građani gledaju na svaku kunu. Odlučuju se i na rjeđe dolaženje u pekaru i biraju jeftinije stvari”, rekao je Pernar.
U njegovoj pekarnici cijene su rasle desetak posto, a on se nada kako neće biti prisiljen dizati cijene dodatno. “Ipak, ako dođe do nekog divljeg poskupljenja i mi ćemo morati dići cijene”, kaže.
“Korigirat ćemo cijene koliko možemo, ali ako cijene narastu toliko da poslovanje neće biti moguće, morat ćemo staviti ključ u bravu”, rekao je. Ista stvar događa se i u drugim europskim zemljama, a dućani i obrti zatvaraju se i u Hrvatskoj.
Brašno za pekarnice Pernar nabavlja od jednog hrvatskog mlina, ali zna da taj mlin dio brašna uvozi iz Italije jer je mnogo kvalitetnije od hrvatskog. Hrvatski građani potroše oko 45 kilograma kruha godišnje.
