Željka Markić i Mladenka Šarić na HKR-u o lokalnim izborima u nedjelju, 16.5.

markić šarić
Foto: Snimka zaslona

U jučerašnjoj emisiji “Argumenti” Hrvatskog katoličkog radija na temu nedjeljnih lokalnih izbora gostovale su dr. Željka Markić, izvršna direktorica “U ime obitelji” i novinarka Mladenka Šarić te telefonski Bojan Divjak, glavni urednik Slobodne Dalmacije.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Voditelj je uvodno rekao kako mu se čini da je dosadašnja kampanja obilježena ideološkim, vjerskim, nacionalnim i osobnim napadima te da je puno nerealnih obećanja, a malo konstruktivne rasprave o stvarnim problemima.

“Složila bih se. Velika je važnost ovih izbora koji se održavaju u nedjelju, a na kojima ćemo mi kao birači odlučivati tko će voditi 20 županija i Grad Zagreb 127 hrvatskih gradova i 428 općina sljedeće 4 godine te na toj osnovnoj, najpraktičnijoj razini – odlučivati i donositi odluke. Ti izbori su izuzetno važni, slažem se s Vama da je kampanja površna, kako je rekao komentator g. Ristić, stalno pred sobom imamo bezvezne izbore, tj. priča se o sporednim stvarima, umjesto o ključnim stvarima koje su doista bitne za kvalitetu života ljudi u Hrvatskoj.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

> Ristić: Kontaminacija javnog prostora lažnim dilemama postaje zaštitni znak demokracije

Kada govorimo o napadima, rekla bih, s jedne strane, da je to točno – nameću se ideološke teme. No, s druge strane, ja smatram da teza da se radi o “komunalnim” izborima nije točna. Ja smatram da je na svakim izborima ključno tko su ljudi za koje mi glasamo. Tko su oni, kakve su njihove vrijednosti, kakav je njihov životopis i što su oni do sada radili. Prema tome, za mene su vrijednosti kandidata, bilo da se radi o parlamentarnim izborima ili o izborima za gradonačelnika ili načelnika – jednako važni.” – rekla je dr. Markić.

Na pitanje kako to da uvijek ideološke teme dobro prolaze kod građana, Mladenka Šarić je rekla:

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“U pozadini svih političkih izbora je uvijek ideologija, dakle, uvijek u biračkom tijelu postoji jedan, rekla bih, fiksni broj birača, koji su ideološki opredijeljeni, neovisno o tome radi li se o predsjedničkim, parlamentarnim ili lokalnim izborima. Dakle, postoji velik broj ljudi koji su unaprijed opredijeljeni za svoju stranku. Taj njihov odabir može biti tradicionalan, jer je njihova obitelj sklona nekoj opciji – lijevoj ili desnoj. Međutim, uvijek postoji jedan broj birača koji su neopredijeljeni, a ne treba nikako smetnuti s uma da postoji velik broj mladih birača. Mi imamo svoju Hrvatsku 30 godina, ljudi koji su prije 30 godina odlučivali o političkim procesima, mnogi od njih danas možda više nisu živi, a došli su na scenu novi mladi ljudi i njima se treba obratiti na jedan drugačiji način. Čine li to stranke? Neke čine, neke ne. Više su tome sklone možda neke nove političke pojave na sceni. Međutim, činjenica je da ni same stranke, pogotovo velike stranke, lokalne izbore uopće ne doživljavaju u projektnom smislu, dakle, da se u prvi plan gurnu neke strateške, razvojne teme, a o tome svjedoči nedavno “uskrsavanje jedne stare političke teme koja je već nekoliko puta pala na Ustavnom sudu, a to je ideja da se ograniči ili zabrani rad trgovina nedjeljom koja je došla od strane premijera i predsjednika HDZ-a. Očito je da on i njegova stranka smatraju da postoji potreba da dodatno animiraju jedan broj birača za koje nisu sigurni hoće li biti spremni izaći u nedjelju i dati im glas. Riječ je, po meni, o najprizemnijim razlozima – ubaci jednu temu koja, zapravo, nema veze s lokalnim izborima, koja je jednostavna za razumjeti, koja u sebi ima snažnu socijalnu dimenziju. Ubacivanje takve teme, koja nije ideološka, ali niti nema veze sa samim lokalnim izborima, primjer je pokušaja manipulacije biračima.”

“Ja se zalažem za neradnu nedjelju, čak i ako se to uvodi iz ovakvih politikantskih razloga, odlično je da će konačno dati u čitanje taj prijedlog zakona. To je tema koja se danas u Hrvatskoj počela sviđati političkim strankama jer sva istraživanja, i ovo najnovije, koje je proveo HDZ, pokazuju da preko 75% građana Hrvatske želi imati neradnu nedjelju. Mi kroz medije nemamo tu sliku jer velik dio “glavnostrujaških” medija napada tu ideju kao “svetu” nedjelju iako nitko ne govori o “svetoj” nedjelji već o tome da ljudi trebaju imati slobodan jedan dan u tjednu u skladu s njihovom kulturom i tradicijom. Dakle, ova tema je dobar primjer manipulacije. Drugi primjer je u Splitu, g. Puljak, nedavno je objavljena snimka gdje je on pjevao ustaške pjesme. Kada je to izašlo u javnost, meni se javila jedna kolegica i poručila: ‘Evo, on se predstavlja kao ultraljevičar i sada mu netko vraća’. Ja sam rekla: ‘Zašto misliš da mu netko vraća? Pa možda je to on sam objavio jer mu trebaju birači iz tog bazena’. Ja mislim da mu je procjena kriva, da jako malo ljudi u Hrvatskoj smatra da mu je plus što je pjevao takve pjesme, ali evo do kuda smo došli – da ne bi bilo uopće čudno da jedan radikalno lijevo pozicionirani o sebi plasira priču kako bi se dodvorio jednom dijelu biračkog tijela, odnosno kako bi “omekšao” svoju sliku. Slično smo imali u Zagrebu s g. Tomaševićem, prije mjesec i pol dana, kada su se pojavile priče kako je njegov stric svećenik, kako njegov stric priča o tome da je on jako dobar. Dakle, ponovno jedan radikalno lijevi kandidat koji napada Katoličku crkvu, protivi se izgradnji crkve na Savici, koji želi vratiti trg diktatora Tita koji je ubio ne znam koliko katoličkih svećenika – sada nam tumače kako on ima strica svećenika i kako bi trebao biti prihvatljiv biračkom tijelu kojem bi zapravo on trebao biti potpuno neprihvatljiv. To je ta manipulacija” – rekla je dr. Markić i dodala:

“Mi, kao birači, ne dobivamo točne slike. Ali da bi mi razumjeli prave probleme, kao što su gužve u gradu Zagrebu, mi ne možemo o tome razgovarati 2 tjedna – to je tema kojoj bi nam kroz cijelu godinu netko trebao davati objektivni ‘feedback’ što se to događa u našim gradovima. Mi to ‘de facto’ ne znamo. Evo, neki dan je kandidat DP-a iznio podatak da mi vodu u Zagrebu plaćamo po prilici 10 puta više nego što bismo trebali – to je obrazložio, dokazao i rekao da bi se to trebalo mijenjati. Moje je pitanje – kako to da smo mi tek sad počeli o tome razgovarati? Trebali smo razgovarati o tome odavno.”

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Glavni urednik Glasa Slavonije Bojan Divjak je istaknuo:

“Kod nas još nije dostatno razvijena demokratska kultura i način odabira. Najveći broj birača ima unaprijed definiran svoj odabir za koga će glasovati, što god se dogodilo, što god tko ponudio. Dakle, od onih koji će izaći na izbore gotovo 90% će zaokružiti one kandidate i one stranke za koje je već opredijeljen po ovoj ili onoj osnovi. Sve ankete predviđaju nekih 10-12% neodlučnih i većina kandidata vjerojatno misli da se ne isplati ulaziti u ‘prave’ kampanje za tako malen broj birača.”

Dr. Markić je komentirala i kampanju u Zagrebu:

“Kad govorimo o g. Tomaševiću – on ima apsolutnu medijsku podršku, apsolutno je prikazivan u najboljem mogućem svjetlu, brojna pitanja koja otvaraju njegovi protukandidati vezana uz financiranje udruga koje je on vodio, vezana uz njegovu tvrdnju da je konzultant, a radio je na poslovima koji su drugačiji – dakle, niz pitanja koja bi se za bilo kojeg drugog kandidata davno otvorila, mediji za g. Tomaševića nisu otvarali. Ja to smatram velikim problemom i smatram da je to ono što daje nerealnu sliku o kandidatu i to je nepošteno prema biračima.”

Tekst se nastavlja ispod oglasa

> Je li istina da je Tomislav Tomašević bio konzultant u 40 zemalja?

Antipluralni i antidemokratski postupci

“Drugo, mi neprekidno u Hrvatskoj imamo tu priču koja potječe iz komunizma, gdje se sve one koji ne odgovaraju određenim krugovima – političkim, medijskim – da se stalno naglašava to ‘ruralno’ kao suprotnost ‘urbanom’, ‘građanskom’. Sada je, primjerice Možemo proglašeno ‘građanskom opcijom’, ‘urbanom opcijom’, a DP je proglašen ‘ruralnim’. Ja ne znam na temelju čega? Mi, kada gledamo kandidate DP-a – g. Dobrović je pravi primjer da on nije nikakav ruralni čovjek, gđa Lederer koja je također doktorica znanosti – to su 3 doktora znanosti, ljudi koji su predavači na fakultetima. Te priče se ja jako dobro sjećam još od referenduma o braku, kada se tvrdilo da su svi koji su za ustavnu zaštitu braka i djece ‘ruralni’, a na kraju se pokazalo da je od naših 127 hrvatskih gradova samo 6 bilo većinski protiv toga. A grad Zagreb je većinski bio za. Prema tome, ono s čime nas ‘hrane’ i kako nam govore unaprijed tko je kakva opcija, kako se etiketira i kako se unaprijed govori ljudima tko može, a tko ne može pobijediti  – to je antipluralno i antidemokratski.”

Govoreći o kampanji u Zagrebu Mladenka Šarić rekla je kako je HDZ-ov kandidat trebao biti g. Vanđelić, ali nakon što on to nije prihvatio “ubačen je, kao slučajni kandidat g. Filipović”. “On je jednostavno slučajni kandidat. Ne može velika stranka u glavnom gradu imati čovjeka za kojeg javnost nije čula” – rekla je.

“Činjenica da mi na jednom polu imamo HDZ, na drugom SDP ne znači da mi imamo dvostranačje. Postoje snažne grupacije – i Most, i Domovinski pokret, i Možemo – koje pokazuju da su ove dvije stranke razočarale velik dio svojih birača” – istaknula je Šarić.

Govoreći o Rijeci, dr. Markić je kazala:

“Mislim da je jako dobro da je g. Miletić ispred Mosta izašao na izbore. Ja sam veliki poklonik konkurencije, za mene je, kad govorimo o komunizmu i totalitarnim sustavima, naravno problem nepoštivanje ljudskih prava, nametanje ideologije, a drugi je da totalitarni sustavi uništavaju gospodarstvo i da oni ne dozvoljavaju tu inicijativu. Dakle, ja sam apsolutno za konkurenciju jer ona diže kvalitetu. Teško je procijeniti tko će ući u drugi krug, vidim da se najveće šanse daju g. Štimcu koji je liječnik koji je vodio bolnicu, najveći klinički bolnički centar u Rijeci. I g. Ivaniš (Laburisti) i g. Filipović (SDP) bili su dogradonačelnici – dakle, oni su cijelo vrijeme vladali s g. Obersnelom. Prema tome, kao u Zagrebu s gđom Pavičić Vukičević, smiješno je da ljudi koji su bili desna ruka gradonačelnika se predstavljaju kao neovisni.

“Mlinarević je vrijedan kandidat u Osijeku”

Komentirala je i situaciju u Osijeku:

“Kandidat DP-a i Mosta, g. Mlinarević je za mene izuzetno vrijedan kandidat u Osijeku između ostalog i zato što je poduzetnik. Dakle, on je poznatiji po hotelu Valdinger nego po svom imenu. Mislim da je uključivanje poduzetnika, ljudi koji imaju iskustva u zarađivanju i trošenju vlastitog novca, jedna pojava koja je izuzetno važna.”

“Nacionalna politika utječe na lokalnu politiku jer način na koji se upravlja na nacionalnoj razini definira i pozicije lokalnih dužnosnika. U Slavoniji imamo situaciju koja je vezana za koalicijskog partnera HDZ-a – SDSS. Omalovažavanje žrtve 12 redarstvenika u Borovu – sigurno će to imati refleksiju na lokalne odnose. Nadalje, u Hrvatskoj će u 70 općina imati povlašten ulaz pripadnici nacionalnih manjina, a istovremeno na nacionalnoj razini, pripadnici nacionalnih manjina, koji su po povlaštenom položaju ušli u Sabor – sudjeluju u vlasti. Dakle, na nacionalnoj razini manjine su dio vlasti, a istovremeno ih se na lokalnoj razini i dalje tretira kao – manjine. To će sigurno utjecati na jedan dio birača.” – naglasila je na kraju dr. Markić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.