U Saboru se nastavlja rad raspravom o izmjenama Zakona o arhivskom gradivu i arhivima.
Željko Glasnović (Nezavisni) kazao je kako ga zanima zna li se koliko je arhive uništeno od osnutka države.
“Ispada da nitko nije bio u komunistima ili u UDBA-i. Je li netko pričao s kolegama iz Srbije. Nitko ne traži povrat arhive iz Beograda. Što je s oduzetim stanovima? Imamo ministra koji kao paradni konj govori da će se to još produžiti na pet godina”, kazao je Glasnović, javlja Dnevnik.hr.
“HDZ smatra da je Most u Saboru nedorečen. Mostu se u Saboru žuri za razliku od Mosta u Vladi. Oni žele da se što prije sazna što je radio represivni komunistički sustav. Žele da se se zna koliko je tvornica i bolnica otvorio komunistički sustav. U tom pogledu potpuno podržavam Most u Saboru”, kazao je Nenad Stazić (SDP).
Ivan Sinčić (Živi zid) kazao je kako je vrijeme da se zatvori prošlost i okrene budućnosti:
“Mi ćemo podržati zakon. Nažalost, imamo sukob HDZ-a i Mosta. Mi osuđujemo sve totalitarne režime. Zalažemo se za istinu o našoj povijesti kakva god ona bila. Želimo znanstveni pristup i zato trebamo otvoriti arhive. Maknimo politiku i ideologiju iz prošlosti. Mi kao stranka nemamo prošlost iz 1945. Ovo je davno trebalo napraviti. Nadam se da će ovo biti početak kraja rasprava o prošlosti”, kazao je Sinčić i dodao da će zatražiti da se u Saboru osnuje tijelo koje će se baviti budućnošću, po uzoru na finski parlament.
Branimir Bunjac (Živi zid) rekao je kako se čini da neke druge države imaju bolje znanje o našoj povijesti od nas samih. Mi kao da ne želimo saznati što se događalo u našoj povijesti”, kazao je Bunjac.
“Arhive treba otvoriti, samo je pitanje što će se naći. Većina zločinaca je već otišla. Treba proširiti arhive i nakon ’91. da se vidi tko je nastavio s politikom UDBA-e i zatvaranjem hrvatskih branitelja. Imamo sreću što smo živu glavu iznijeli iz rata”, kazao je Stevo Culej (HDZ).
Nenad Stazić (SDP) kazao je kako je na Titovom sprovodu bio najveći broj svjetskih državnika.
“Očito ste zadivljeni s likom Josipa Broza Tita, no imajte na umu da bi ta država opstala da je valjala”, replicirao mu je Branimir Bunjac (Živi zid) i dodao kako hrvatski narod nije bio slobodan u Jugoslaviji.
Peđa Grbin (SDP) rekao je da oni podržavaju ovaj prijedlog zakona, ali uz niz primjedbi.
“Svakom onom tko je bio žrtva režima moći će se viriti u privatne obiteljski život”, kazao je Grbin i dodao da se trebaju otvoriti arhivi i nakon prosinca 1990.
“Otvorimo pitanja pretvorbe i privatizacije. Vama nije stalo do cjelovitog rješenja, već samo do još jedne teme uoči lokalnih izbora”, kazao je Grbin.
Stevo Culej (HDZ) kazao je kako je Hrvatska produkt želje hrvatskog naroda za samostalnošću.
“Za vas je Ustav RH potpuna nepoznanica, gospodine Culej. Pravo žrtve je pravo na istinu i nijedno pravo nije veće od toga. Povijest vam se može sviđati ili ne, ali vi i takvi kao vi je nećete mijenjati”, kazao je Grbin.
“Mentalni sklop homo jugoslavenis se nasljeđuje. Hrvatski je narod do 1990. bio kao čovjek koji se svako jutro probudi s amnezijom. Nećete upsjeti ljudima izbrisati kolektivno sjećanje, kazao je Glasnović.
“Vaša lupetanja ne zaslužuju više od kratkog odgovora. Predložite zakon o lustraciji ako imate hrabrosti”, grubo je odgovorio Grbin.
“Ljudi vole povijest. Mi smo taoci povijesti. Ne učimo povijest nego se zaplićemo u povijesne trice i kučine. Živimo u zemlji koja je smještena na prostoru u kojem su u 80 godina bila tri rata. Svaki režim koji se mijenjao optuživao je onaj prethodni. Ne možemo imati čistu savjest ako dopuštamo da se događa ono što se dogodilo. Klub zastupnika SDSS-a je za otvaranje arhiva. Ali kako? Što se s njima dogodilo, gdje je građa? Znamo samo za neke dijelove. Nešto je u SDP-u, a što je s ostatkom”, uobičajeno dramatičnim glasom kazao je Milorad Pupovac (SDSS)
Tekst se nastavlja ispod oglasa
