Željko Sakić: Razbijena ploča Društva Josip Broz Tito u Rijeci možda je pukla zbog raskola u SDP-u

Foto: Narod.hr

Gledatelji jučerašnjeg Dnevnika HRT-a nisu izviješćeni da je nepoznati počinitelj razbio ploču Društva Josip Broz Tito u Rijeci, jer se uređivačka politika na spomenutoj televiziji promijenila. Zamislite, da se ovo dogodilo za vrijeme ravnatelja Gorana Radmana. Imali bismo javljanje ispred razbijene ploče, a potom i nekoga od „neovisnih analitičara“, u studiju koji bi objašnjavao kako je ovo još jedan dokaz rastuće fašizacije hrvatskog društva.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Povezalo bi se to s provalom u stanove Frljića i njegove djevojke, kao i sve prisutnijeg „govora mržnje“. Antifašističke udruge bi ponovno izrazile zgražanje stanjem u društvu, a niti obraćanje Bruxellesu ne bi bilo isključeno.

Kako se kampanja za izbor novog predsjednika SDP-a zahuktava, više se ne biraju niti riječi, niti način, na koji će se oblatiti suparnike, ali i sve „njegove ljude. To naravno, za povijest odnosa stranke koja baštini političko naslijeđe SKH i Josipa Broza Tita nije nimalo čudno.

Tako su pristaše Milanovića na internet postavili video u kojem stranačke drugove i Komadinu uspoređuju sa životinjama.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ivo Baldasar odgovorio je i Milanovića nazivao ekstremistom uspoređujući ga sa šefom nacističke propagande Goebbelsom. Sada imamo problem fašizacije SDP-a i govora mržnje u toj stranci, ali se nitko od dežurnih moralista ne javlja.

Jasno je kako će poraženi u utrci za predsjednika SDP-a proći sukladno poznatoj uzrečici vae victis. Možda je i ploča pukla zbog unutarstranačkih napetosti, koje se kako je vidljivo jedva drže pod kontrolom?

Kako je to radio Josip Broz Tito

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Uostalom i Josip Broz Tito je već od 1935. kada je postao doušnik NKVD-a, postupao bez imalo obzira, pa je tadašnjeg sekretara KPJ Josipa Čižinskog lažno optužio, nakon čega su ga u montiranom procesu boljševici osudili na smrt i ubili.

Sljedeće 1936. godine na sličan način optužio je i partijskog kolegu Ivana Gržetića, pa su ga u Moskvi uhitili, osudili i strijeljali. Jednako je nakon „Valterove“ izjave NKVD-u prošao i sekretar KPJ Đuro Krešić. Za hrvatskog komunista Antuna Mavraka Broz izjavio je da je tajanstven, pa su i njega strijeljali, 1938.

Tito, potom piše dokument za NKVD; „ Moj odnos sa osobama koje su raskrinkane kao saboteri i neprijatelji naše partije“ Od devet ljudi iz KPJ spomenutih u dokumentu, već ih je sedam bilo mrtvo, a uskoro i preostala dvojica.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Napokon se Broz u jesen 1940. dokopao mjesta generalnog sekretara CK KPJ, a iz svoje organizacije izbacio je svih 800 ubijenih ili zatvorenih pripadnika svoje Partije, koje je mahom prokazao upravo on ili njegovi ljudi. Te osobe do svoje smrti nikada nije rehabilitirao. Da bih pojasnio kakva je narav čovjeka koji ima svoje Društvo, moram spomenuti kako se Josip Broz Tito pobrinuo i za svoje dvije supruge, obje se odrekao. Belousova je već bila u logoru, a Johanna Konig, osuđena je na smrt i strijeljana. Prvu je optužio da „mrzi i kvari“ njihovo dijete, a drugu da je „…velika mrlja u partijskoj karijeri.“

O spomenutom se opsežni orginalni materijali iz arhiva mogu pronaći u knjizi „Tito strogo povjerljivo“.

Kako se nalazimo u 2016., a uz to su nam u posjetu Princ od Walesa i vojvotkinja od Cornwalla, to je zaokupilo ovdašnje medije, a ni metode NKVD-a više se ne koriste kao nekada, to priznaju i u ovdašnjem društvu antifašista, s time da je njima problematičan samo period od 1945. do 1951. Ovu prijeratnu epizodu koju su u povijesnim razmjerima na našim prostorima, osim Tita i Staljina i masovnih likvidacija u SSSR-u, globalno, obilježili i pakt Pakt Ribbentrop-Molotov, se ne spominje. Potpisan je 23. kolovoza 1939., a dan sklapanja Pakta se sukladno odluci Europskog parlamenta iz 2009. godine obilježava kao Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima.

Osim što su antifašisti podijelili Poljsku, često se propušta reći kako je tom prilikom SSSR okupirao i Estoniju i Latviju. Da bi ostali doslijedni do kraja kada Njemačke trupe ulaze u Pariz, 14. lipnja 1940. SSSR, prema dogovoru s Nijemcima zauzima i Litvu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Sva ova zbivanja nisu uzrujavala KPJ i Josipa Broza Tita. On podržava savez nacista i boljševika, i tek kada 22. lipnja 1941. Treći Reich napada SSSR u njima se budi antifašistički žar i pokušavaju sa samoubilačkim pokušajem ustanka, koji gotovo dovodi do potpunog sloma Brozovih snaga. No to je povijest.

Brod Galeb kao neiscrpno vrelo nadahnuća za članove Društva Josip Broz Tito u Rijeci

I dok traje nemilosrdni obračun u SDP-u, otišao sam do olupine broda „Galeb“, koja godinama poput Ukletog Holandeza leži na mrtvom vezu. Koncesija i svaki pokušaj da se s tom olupinom išta učini je propao, pa se sada trošak popeo na 10 milijuna gradskih, proračunskih, kuna, potrošenih na ležarinu i ostala davanja za taj brod. Tako su se na lokalnoj, riječkoj političkoj sceni, pojavili i prijedlozi da se brod potopi i postane mamac za ljubitelje ronilačkog turizma.

Tome ima jedna prepreka, „Galeb“ je odlukom tadašnjeg ministra kulture Bože Biškupića proglašen kulturnim dobrom od posebnog interesa za RH pa je takva ideja, osim što bi razočarala članove Društva Josip Broz Tito, i s formalne strane neprovediva.

Možda je razbijanje ploče Društva Josipa Broza Tita, bilo motivirano performansom Siniše Labrovića koji je osmislio rad “Razbijanje latinice”, kada je SNV-ove goste prilikom poznatog domijenka, dočekalo 11 razbijenih ploča.

Ako bismo koristili policijsku logiku, kada je ispitivala uglednog intelektulca Ninu Raspudića zbog poznatog slučaja „Kanta“, možda bi se sada upravo trebalo porazgovarati sa spomenutim performerom.

Lom na pločama u SNV-u i ove Društva Josip Broz Tito ima vrlo sličan oblik. To bi David Caruso i njegov CSI Miami razriješio za 45 minuta. Ovako, još 18 dana do unutarstranačkih izbora u SDP-u, niti fizički obračuni, naprednih i urbanih, obrazovanih, bogatih manirima, ljevičara, nisu isključeni.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.