Za nama su više nego uzbudljivi dani na hrvatskoj političkoj sceni koje je za Narod.hr komentirao dr. sc. Jakov Žižić, profesor na Hrvatskom katoličkom sveučilištu.
Naime, u kratkom vremenu saznali smo da se Hrvatski sabor raspušta najkasnije 22. ožujka, a to znači da će se parlamentarni izbori održati u travnju ili svibnju (30 do 60 dana od raspuštanja Sabora).
Uz objavu o izborima Plenković je nakon sjednice šireg predsjedništva stranke otkrio i imena kandidata koji će predvoditi izborne liste HDZ-a u 11 izbornih jedinica.
S druge strane, kao odgovor na HDZ-ovo nametanje tempa, stranke ljevice i centra promptno su organizirale pregovore o budućoj suradnji.
Ti su pregovori urodili plodom i dogovoren je, bez detaljnijih razrada planova, zajednički izlazak na izbore deset lijevih i centrističkih stranaka. Glavni motiv predizbornog okupljanja ljevice je sprječavanje rasipanja glasova.
>Zamke točkaste koalicija SDP-a i Možemo: Tko će koga i gdje iskoristiti?
Dr. sc. Jakov Žižić spremno se odazvao našem pozivu, a njegova razmišljanja donosimo u nastavku.
Žižić: SDP, ali ni manje opcije ne žele da im propadnu glasovi
Žižić je za početak komentirao najsvježiji događaj: formiranje lijevo-centrističke koalicije predvođene SDP-om.
Tu se zapravo radi o točkastoj koaliciji, primijetio je Žižić.
Bit će to lista SDP-a, kao jedine nacionalno relevantne stranke među njima, pojačana s prepoznatljivim, popularnim pojedincima u određenim izbornim jedinicama.
“Ovdje se ne radi o koaliciji stranaka koje imaju nacionalnu relevantnost nego je to, s jedne strane SDP, a s druge strane, to su pojedinci koji imaju određeni osobni politički kapital kao Katarina Peović, Ivica Puljak.. Ili neke stranke koje su regionalne, koje imaju potporu samo u određenoj regiji kao Fokus, HSS, Reformisti. Pritom neće biti koalicije s najsnažnijom regionalističkom strankom IDS-om u njihovoj 8. izbornoj jedinici”.
>Deset stranaka ljevice dogovorilo suradnju; s Možemo samo u nekim izbornim jedinicama
Motivacija za ovakvu koaliciju, prema profesoru Žižiću je jasna, a vođena je prije svega izbornom računicom: SDP, ali ni manje opcije i pojedinci ne žele da im propadnu glasovi.
Takav stav proizlazi iz zakonitosti hrvatskog izbornog sustava.
“U našem izbornom sustavu najvažnije je da budete među vodećim listama, prva ili druga lista u izbornoj jedinici. Tada najčešće dobijete mandatnu premiju u smislu jednog ili više mandata koje su izgubile liste koje su ostale ispod praga”, zaključio je Žižić.
Žižić: Ukoliko se ne ugleda na ljevicu, desnica će ostati bez nekoliko mandata
Po pitanju potencijalnog broja mandata koalicije predvođene SDP-om, Žižić ne nudi decidirani odgovor.
U nastavku naglašava ono što je po njemu najbitnije: “Oni sprječavaju propadanje glasova lijevih i liberalnih birača i to je veoma racionalna strategija. Oni neće gubiti mandate u izbornim jedinicama i to im je najvažnije“.
Koliko će im to mandata donijeti, ovisi o tome kako će se drugi organizirati, zaključuje Žižić.
Mnogi su stava da je mana najavljene koalicije, koju sačinjavaju stranke od krajnje ljevice pa sve do centra, njihova unutarnja politička heterogenost. Primjerice, primjetne su razlike u politikama liberala iz Fokusa i krajnje ljevice koju simbolizira Radnička fronta.
>Okupljanje na Markovom trgu: Prosvjed protiv Turudića ili predizborni skup ljevice?
Žižića takva situacija ne brine, jer će se raditi o listi SDP-a na kojoj će se manji partneri nalaziti tek u pojedinim izbornim jedinicama bez previše međusobnog dodira.
“Kad govorimo o razlikama između Fokusa i Radničke fronte, treba naglasiti da je Fokus regionalna stranka koja ima gradonačelnike i biračku potporu jedino u zagrebačkom prstenu. I onda će njih dvoje ili troje biti na izglednim mjestima za ulazak u Sabor ili će se preferencijski boriti za mandat. Oni će biti na listama u 2. i 6. izbornoj jedinici. A Katarina Peović će vjerojatno biti na listi u 8. izbornoj jedinici, ili moguće u 1. jedinici“, objasnio je Žižić.
Za razliku od ljevice koja će očito iskoristiti osobni politički kapital pojedinaca bez jake stranačke infrastrukture, na desnici se takav scenarij najvjerojatnije neće dogoditi. Žižić je spomenuo Karolinu Vidović Krišto čiji bi glasovi u tom slučaju mogli propasti…
“Na konzervativnom dijelu spektra očito se neće dogoditi svojevrsna točkasta koalicija. Bilo bi najracionalnije kad bi Karolina Vidović Krišto bila na listi Mosta u jednoj od izbornih jedinica. Tako bi ona sigurno dobila mandat, a također i Most. Ovako je lako moguće da u izbornoj jedinici gdje će se kandidirati sa svojom listom ostane ispod praga, a u nekoj drugoj jedinici njezina lista može otkinuti dio glasova Mostu koji su im potrebni za osvajanje mandata. Zbog toga je važan pristup kakav imaju SDP i manje opcije. Udružuje se unatoč razlikama kako im ne bi propali glasovi“, rekao je Žižić.
>Izborni slogani ključno su predizborno oružje, a ovi su obilježili ranije izbore
“Izbori u travnju ili svibnju racionalna su odluka za Plenkovića i HDZ”
Parlamentarni izbori po izboru Plenkovića i HDZ-a očekuju nas u travnju ili svibnju, a svakako prije izbora za Europski parlament (9. lipnja). Za Žižića to je racionalna odluka Andreja Plenkovića jer njome sprječava mogućnost prelijevanja potencijalno lošijeg rezultata HDZ-a s europskih izbora (kao 2019.) na parlamentarne izbore.
“Ja mislim da HDZ i gospodin Plenković nisu željeli dopustiti da prvo budu europski izbori, a onda izbori za Hrvatski sabor. Jer europski izbori su izbori u kojima se glasuje protiv Vlade, to su bitno protestni izbori. I tu si HDZ nije mogao dopustiti da opet, na primjer, osvoji četiri mandata, što je iz njihove perspektive loš rezultat. I da onda s takvom percepcijom koja je gubitnička odu u kampanju za parlamentarne izbore”, kazao je profesor Žižić.
Ovakva Plenkovićeva odluka, zbog zasićenosti građana politikom, mogla bi dovesti do niske izlaznosti birača na europskim izborima. To je loša stvar za demokraciju, ali ne mora biti loša za rezultat HDZ-a, smatra profesor Žižić.
Žižić: Imena predvodnika HDZ-ovih izbornih lista su očekivana, nedostaje jedino Habijan
Plenković je osim datuma raspuštanja Hrvatskog sabora objavio i imena 11 kandidata koji će predvoditi HDZ-ove izborne liste. To su Andrej Plenković, Gordan Jandroković, Anđelko Stričak, Ivan Anušić, Marin Piletić, Davor Božinović, Tomo Medved, Oleg Butković, Ivan Malenica, Branko Bačić i Zvonko Milas.
>Plenković kalkulirao i zaključio da mu je najbolje izići na izbore prije izbora za EP
Za Žižića spomenuta su imena više manje očekivana. Ne čudi ga, kao neke druge, što ministar zdravstva Vili Beroš ovog puta neće biti prvoplasirani u desetoj izbornoj jedinici. Razlog je taj što korona krize više nema, a time nema ni potrebe za forsiranjem ministra zdravstva.
“Gospodin Vili Beroš je 2020. predvodio listu HDZ-a u 10. jedinci zbog konteksta korona krize. Njega se tada uzdizalo kao političara koja odgovorno i uspješno upravlja korona krizom koja je iznimno zabrinjavala građane. HDZ je tada imao narativ da oni uspješno odgovaraju na korona krizu, a Beroš je bio predstavljen kao utjelovljenje tog uspješnog upravljanja. Sada toga više nema“.
Žižić smatra de će biti zanimljivo vidjeti kako će proći ministar rada Marin Piletić koji će predvoditi HDZ u petoj izbornoj jedinici. Tu ga čeka snažni Domovinski pokret predvođen Ivanom Penavom. Također, Žižiću je pomalo nelogično što ministar gospodarstva Damir Habijan, kao ministar tako važnog resora, nije dobio prvo mjesto na listi u trećoj izbornoj jedinici…
