Više od polovice ispitanih u anketi EduCentra, njih 51 posto, smatra da bi trebalo uvesti obvezni vojni rok jer je odličan za stjecanje discipline i radnih navika, protiv ih je 42 posto koji misle da mlade ne treba prisiljavati na nešto što ne žele, dok 7 posto podupire ponovno uvođenje obveznog vojnog roka jedino ako postoji opcija civilnog služenja.
Devedesetih nismo imali ni vojsku ni naoružanje kojim bi se mogli obraniti i zaustaviti vojno opremljenijeg i obučenijeg neprijatelja
Samo 25 godine nakon teškog i krvavog rata izazvanog agresijom Srbije, paravojne formacije JNA i četničkih hordi kao da smo zaboravili sve kroz što smo prošli. Mnogi će vjerojatno skočiti već na spominjanje Srbije kao agresora te karakterizacijom JNA kao paravojne formacije no to je činjenica koja ima pravno utemeljenje. 28. rujna 1990. Srbija donosi ustav kojim se proglašava nezavisnom i suverenom državom. Donoseći takve odluke ona proglašava svoju potpunu autonomiju u političkom, administrativnom, financijskom, vojno-sigurnosnom i carinskom smislu, čime praktički izlazi iz pravnog sustava SFRJ. Drugim riječima bio je to kraj Jugoslavije.
Kako se s političkog i pravnog aspekta više ne može govoriti o Jugoslaviji, tako se više ne može govoriti ni o JNA kao o legitimnoj vojsci već o paravojnoj formaciji koju je Srbija nadalje koristila u cilju ostvarivanja velike Srbije. Nažalost Hrvatska o tome nije znala ništa jer su neki naši visoki državni dužnosnici tu tajnu vrlo brižno čuvali. Hrvatska je tek godinu dana nakon toga donijela svoj akt o izlasku iz te tada formalno pravno nepostojeće Jugoslavije. Činjenicom da je Srbija izašla iz Jugoslavije i nakon toga izvršila agresiju na Republiku Hrvatsku nastali rat je u stvari međudržavni sukob i nikako se ne može nazivati građanskim ratom kako to žele prikazati neki hrvatski politički mediokriteti zaljubljeni u ex Jugoslaviju. Ako mislite da su to samo konstrukcije kako bi se Srbija mogla okriviti, bilo bi dobro da pročitate tekst intervjua kojeg je Viktor Ivančić obavio s poznatim odvjetnikom iz Srbije gospodinom Srđom Popovićem. Tekst možete pronaći na web stranici „Peščanik“ (web adresa intervjua: http://pescanik.net/jugoslavija-i-izdaja/).
Sjetimo se u kojoj smo situaciji tada bili. Nismo imali ni vojsku ni naoružanje kojim bi se mogli obraniti i zaustaviti vojno opremljenijeg i obučenijeg neprijatelja. Bila je to tada treća po snazi vojna formacija na području Europe. Veliko hrvatsko srce zakucalo je odlučno u tisućama Hrvata i stali su gotovo goloruki na branik Domovine. Na samom početku u neravnopravnom i teškom boju izgubili smo najljepši cvijet hrvatske mladosti.
Sveukupna situacija u svijetu vrlo je napregnuta i potrebna je samo mala iskra da planu i sukobi velikih razmjera. Moramo li opet doći u istu situaciju kao pri početku Domovinskog rata. Hoćemo li tada opet poslati našu djecu i unuke u tenisicama i trapericama potpuno neobučene i neopremljene u teški krvavi rat.
O tome ne razmišljaju oni koji su rat proveli u toploj sobi ili sabornici, a postali su pukovnici, brigadiri ili generali gledajući bitku na TV ekranima. Neki od njih imaju i psihičkih smetnji od pucnjeva Gričkog topa.
Da su oni koji pokušavaju taj časni Domovinski rat obezvrijediti proveli samo jednu noć u blatu rova pod tisućama projektila, a ujutro skupljali svoje mrtve prijatelje, nikada to ne bi činili.
Hrvatska u ovom trenutku ima premalo vojnika za eventualnu ratnu ugrozu i samostalnu obranu a ona profesionalna vojska koju imamo obučena je i opremljena da u sklopu mirovnih misija i drugih vojnih operacija djeluje unutar sastava NATO snaga. Vojna oprema je u proteklih 25 godina toliko promijenjena i unapređena tako da ju ni veterani domovinskog rata ne poznaju, a kamoli današnji mladići bez bilo kakvog vojnog iskustva.
Onaj koji je rekao da je vojska učiteljica života nije pogriješio. Obveznim služenjem vojnog roka mogu se ostvariti vrlo pozitivne transformacije mladića (i djevojaka koje žele služiti vojni rok) i steći mnoga znanja i vještine potrebne u svakodnevnom životu a naročito u izvanrednim prilikama uzrokovanim elementarnim nepogodama ili ne daj Bože ratom.
Prva i izuzetna promjena dogodit će se provođenjem svakodnevne jutarnje tjelovježbe. Osim podizanja psiho-fizičkih sposobnosti na viši nivo stvorit će se i navika jutarnje tjelovježbe kao jednog od vrlo važnih preduvjeta zdravog života. Čovjek s višim stupnjem tjelesnih sposobnosti ima i viši stupanj psihičke stabilnosti potreban u svim, a osobito u izvanrednim životnim situacijama. Ako se sjetimo činjenice kako je današnja mladež sjedeća generacija (8 sati u školi, 4 do 5 sati na internetu i 8 sati spavanja) onda nam je jasno zašto imamo visok stupanj pretilosti u ranoj životnoj dobi, a time i povećanu sklonost čestom obolijevanju.
Podizanje individualne motivacije
Temeljna vojna obuka osim postizanja viših tjelesnih sposobnosti djelovat i na psihički status ročnika. Poznata izreka kako se u vojsci za “neću“ ide u zatvor a za „ne mogu“ u bolnicu ima svoj dublji značaj. Tijekom provođenja obuke ročnik se navikava na subordinacijski sustav kroz koji počinje razumijevati strukturu kolektiviteta i svoj položaj u njemu. Izvršavanjem zapovijedi uči prihvaćati nadređene i ostvarivati ciljeve kolektiviteta. Podizanjem stupnja homogenosti kolektiviteta podiže se i individualna motivacija jedinki kolektiviteta dajući im viši nivo predanosti, čvrstine i odlučnosti.
Slanjem ročnika u postrojbu udaljenu od mjesta prebivališta odvajamo ga od obitelji i uobičajenog načina života čime djelujemo na njegovu adaptabilnost pri promjeni mjesta boravka, promjeni kolektiviteta i njegove uloge u kolektivitetu.
Iz sobe u kojoj je do tada boravio sam, stavljamo ga u sobu s velikim brojem osoba što uvjetovano dovodi do razvoja tolerantnosti kao osnovnog preduvjeta suživota u kolektivitetu. Ranim dizanjem, namještanjem kreveta, obveznom jutarnjom tjelovježbom, uređenjem životnog prostora, čuvanjem i održavanjem opreme ročniku omogućavamo sjecanje pozitivnih životnih navika kroz razvoj samostalnosti i odgovornosti. U novom kolektivitetu kroz učenje prihvaćanja različitosti stječu se nova poznanstva i razvijaju prijateljstva koja se pamte gotovo cijelog života.
Temeljnom vojnom obukom stječu se znanja i vještine vojne doktrine potrebne u eventualnoj ratnoj ugrozi. Ročnici svoju vojnu obvezu obavljaju u raznorodnim postrojbama specijalizirajući tako vještine i znanja koja će u sinergiji s drugim rodovima vojske omogućiti efikasno djelovanje u svim uvjetima vojnih operacija. Potpuno je jasno da se te vještine i znanja moraju povremeno obnavljati kroz provođenje kraćih povremenih vježbi.
Dakle, uvođenjem obveznog vojnog roka moguće je ostvariti čitav niz pozitivnih psiho-fizičkih transformacija mladeži, od kojih je ovdje razmotreno samo nekoliko, pripremajući ih tako za težinu životnih izazova. S obzirom na trenutni broj profesionalnih vojnika obvezno služenje vojnog roka bi mnogostruko povećalo stupanj nacionalne sigurnosti.
Nikada više se ne smije dogoditi nespremnost za brzu, kvalitetnu i efikasnu obranu Domovine. Što hitnije treba izvršiti potrebne analize, sačiniti plan ustroja i obuke te kroz obvezno služenje vojnog roka težiti stvaranju čvrste i efikasne Nacionalne garde na osnovi moderne vojne doktrine i teritorijalnom principu.
Nacionalne garde
Trajanje obvezne vojne obveze treba uskladiti s trenutnim financijskim mogućnostima i provoditi visoko profesionalno opravdavajući tako svaku uloženu kunu. Pri tome svakako treba proučiti već dugo postojeće sustave djelovanja nacionalnih gardi u SAD-u, Švicarskoj i drugih zemalja u kojima one postoje.
Kvalitetne postavke iz njihovih planova i programa treba ugraditi u plan naše Nacionalne garde vodeći pri tome računa o posebnosti geostrateških odrednica Hrvatske i daljnjeg razvoja hrvatskog vojnog sustava i nacionalne sigurnosti. Pri tome svakako omogućimo dragovoljno prijavljivanje u postrojbe Nacionalne garde. Možda se u ovom trenutku to čini teškim no odgovornim pristupom kroz određeni vremenski period može se kvalitetno ustrojiti. Sjetimo se uzrečice kako i najteža maratonska utrka započinje prvim korakom. Učinimo taj korak što prije jer već značajno kasnimo.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
