Zlatno pravilo ovoga svijeta kaže kako pravila određuju oni koji imaju zlato. To “zlato” može biti raznih boja, od notorne zlaćano-žute, do kolokvijalno masno-crne, do, danas možda i najpoželjnije, srebrnkasto-sive. Ovisno o tome koja rudača trenutno obasjava svijet najsvjetlijim sjajem. Sjaj je to, međutim, koji, po pravilu, svaki put baca čovječanstvo u novu tamu, jer ga je malo, a svakome treba i svi ga žele. Piše to Borislav Ristić za Večernji list.
‘Zlato’ tamnog sjaja
Možda nam taj “tamni sjaj” zlata može dati odgovor na pitanje, koje se obično ne postavlja, a to je zašto je ovaj naš svijet u zadnjih nekoliko godina ili desetljeća, unatoč svim očekivanjima, toliko “ogrubio” i postao toliko nasilan.
Taj zaokret ka nasilju možda je najprimjetniji kod elita na zapadu, jer danas gledamo ljude koji su donedavno slavili mir i demokraciju, sada gotovo očajnički žele i uzdižu rat.
Zapad se naoružava. Ne radi se tu samo o Trumpu, on je tek trgovac s dućanom punim robe. Radi se o radikalnoj promjeni retorike zapadnih elita. Ako pomnije poslušamo što govore, lako ćemo naslutiti kako iza njihovih riječi stoji plan za izravan rat s Rusijom. Kao da su svi prisegnuli nekakvom kultu smrti. I nije to samo Rusija. Tu su i Kina, Iran, već po želji.
Retorika rata
Jedna je stvar na Zapadu sigurna – svi žele jedan veliki, lijepi rat.
Retorika rata na Zapadu je uzela toliko maha da su mnogi uvjereni kako smo već u ratu.
Tako je nedavno britanski premijer Starmer pokušao glumiti Churchilla izjavom kako je njegova zemlja u ratu. Tu je i mali Napoleon, koji zadnjih godinu dana obilazi Europu, glumeći nekog tko predvodi Europu u maršu na Moskvu, unatoč tome što njegova zemlja službeno, a ni kao članica NATO-a, nije u ratu s Rusijom.
I inače je glavni problem s tom retorikom što je u povećem raskoraku sa stvarnošću. Što stvar čini samo dodatno luđom. Činjenica je, naime, da nijedna od ovih zemalja nema vojsku koja bi bila sposobna obraniti se od malo jače skupine husara, da ne spominjemo sposobnost za osvajački rat. Europa je predugo bila pod sigurnosnim kišobranom Amerike i jednostavno je prestara da bi mogla voditi bilo kakav rat.
U ratnim pokličima prednjače žene
Da stvar bude bizarnija, u tim ratnim pokličima u Europi trenutno prednjače žene, koje se nalaze na čelnim funkcijama, što bi moglo pobuditi sumnju u mnoge postave feminističke filozofije. Pritom je dodatno komično to što je definicija “europskog lidera” – osoba koja nema moć vladanja.
Ako EU kontrolira monetarnu, trgovinsku, imigracijsku i sigurnosnu politiku
europskih zemalja, “lider” može samo izvršavati, ne i odlučivati. Svima je u Europskoj uniji jasno kako EU namješta izbore i ruši “pogrešno” izabrane vlade.
Svakom je “lideru” EU jasno kako je tu samo postavljen, tek glumac unajmljen da za druge igra ulogu lidera i zabavlja publiku, što oni sa zadovoljstvom i čine. Taj kronični deficit demokracije u EU nas, onda, dovodi i do pitanja koje cijelo vrijeme visi u zraku – od koga unajmljeni, za koga igraju taj demokratski igrokaz?
Znamo kako se čitav zapadni demokratski sustav temelji na okolnosti da Sjedinjene države igraju ulogu svjetske kovnice novca, zahvaljujući tome što je dolar glavna valuta za “crno zlato”.
Do sada je taj sustav funkcionirao zahvaljujući petrodolarskom sporazumu sa zemljama OPEC-a. No, sve su vidljivije pukotine u tom sustavu, koje nisu samo posljedica promjena u globalnim odnosima moći.
Najveći je udarac tom sustavu došao od nove tehnološke revolucije. Nafta više nije dovoljna.
Nove tehnologije traže novo ‘zlato’
Nove tehnologije sada traže novo “zlato”. Mislilo se kako su ogromna nalazišta ovih resursa ispod Donbasa odgovor na ove nove potrebe zapadne industrije. Rat u Ukrajini smatrao se podnošljivim “dankom u krvi” novim tehnologijama.
Tehnološka revolucija stvorila je novu vampirsku ekonomiju, željnu uvijek novih, tuđih vratova.
I tako, dok mi glasamo, a političari samo obavljaju svoju dužnost, politiku kroje oni koji se čvrsto drže “zlatnog pravila” ovog našeg svijeta. A svi zajedno stupamo u još jednu katastrofu.
* Mišljenja iznesena u komentarima osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.