Vrček: Ozonska se rupa vraća?

energija
Foto: pharma.unizg.hr

Znanstvenici iz Novoga Zelanda izmjerili su i objavili uznemirujuće podatke o ponovnoj pojavi ozonskih rupa iznad Antarktike. Između 2020. i 2022. godine otkrili su stvaranje goleme ozonske rupe površine od 26 milijuna četvornih kilometara (Nature Communication 2023, 14, 7259). Ta površina odgovara ukupnoj površini Rusije i Kine zajedno. Četvrtina je ozonskoga omotača jednostavno – nestala. Europska je svemirska agencija potvrdila da takav gubitak ozonskoga omotača nikada nije zabilježen, piše Valerije Vrček za Glas Koncila.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Smišljeni recepti

Posljednja svjetska uzbuna zbog oštećenja Zemljina zaštitnoga omotača bila je zabilježena početkom osamdesetih. Tada su freoni, klorofluorougljikovodici ili CFC spojevi, optuženi kao krivci za stvaranje ozonske rupe. Svjetska potjera za ozonskim razaračem završena je potpisivanjem Montrealskoga sporazuma 1989. godine, kojim je zabranjena uporaba freona na čitavom planetu Zemlji. Ista je potjera okrunjena Nobelovom nagradom za kemiju 1995. godine. Tako je suradnjom znanosti i politike spašen ozonski omotač, a klimatski su aktivisti dobili efikasan recept za rješavanje budućih ekoloških poremećaja.

Opet rupa – kako to?

Zabranjeni freoni postali su zloglasne kemikalije zbog kojih se, eto, mijenja klima. Upotrebljavali su se u potisnim plinovima, proizvodnji plastičnih masa, kao otapala za čišćenje i odmašćivanje, u hladnjacima, hladnjačama, uređajima za klimatiziranje zraka i toplinskim pumpama.

Zbog masovne su potrošnje prodorom kroz atmosferu uništili ozonski omotač, a globalnom su zabranom freona ozonske rupe uspješno zakrpane. Sve do pandemije koronavirusa.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
>Vrček: Intervju koji otkriva boljke znanosti i javne komunikacije

Danas je u Zemljinoj atmosferi znatno smanjena koncentracija freona, uzročnik je ozonskih rupa odavno eliminiran, ali se oštećenje ozonskoga omotača ipak nastavlja. To zapravo znači da je pojava ozonskih rupa složena pojava koja ne ovisi isključivo o freonima. Upravo to tvrde novozelandski znanstvenici koji čuđenjem nad vlastitim otkrićem upozoravaju da se ne smiju ignorirati ostali činitelji – proljetne temperature, obrasci vrtložnih vjetrova, aerosol iz šumskih požara i vulkanskih erupcija te promjene u solarnom ciklusu.

Neka visi Pedro

Neupitno je da klorofluorougljikovodici burno reagiraju s ozonom i razaraju ozonski omotač. Previše freona znači premalo ozona. Slično vrijedi i za ugljični dioksid koji u prevelikim količinama zaista može zakiseliti oceane i stvoriti efekt staklenika. No fokusiranjem na samo jednoga uzročnika, na samo jednoga kemijskoga Pedra, može se promašiti čitava priča. Kao što je kemijskom kraticom CFC obilježen krivac za stvaranje ozonske rupe, tako se danas kemijskom oznakom CO2 etiketira krivac za globalno zagrijavanje i klimatske promjene. Pandemija koronavirusa najnoviji je podsjetnik na promašaje jednodimenzionalnoga pristupa stvarnosti.

Proizvodi industrije straha

Lociranje samo jedne isključive mete, zanemarivanje složenosti, stvara napast da se problemi rješavaju samo jednim tehničkim rješenjem. Pandemija se tako rješava cjepivom, ozonske se rupe krpaju zamjenskim plinovima (HFC umjesto CFC-a), a globalno se zagrijavanje hladi litijevim baterijama. Ako su predložena rješenja patentirana, postoji razumna sumnja da su proizvod industrije straha.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

* Mišljenja iznesena u komentarima osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.