Financijska izvješća otkrivaju koliko su institucije koje su se bavile testiranjem za koronavirus zaradile tijekom pandemije. Na ogromnu zaradu krovne institucije Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, ali i zagrebačkog Nastavnog zavoda “Andrija Štampar”, upozorio je znanstvenik Gordan Lauc, nekadašnji član Znanstvenog savjeta Vlade RH.
Lauc je na Facebooku objavio podatke iz financijskog izvješća Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo kojem je na čelu Krunoslav Capak te Nastavnog zavoda za javno zdravstvo “Andrija Štampar” kojem je tijekom pandemije na čelu bio Zvonimir Šostar, a odnedavno zagovaratelj najstrožih mjera – Branko Kolarić.
“Puno stvari možemo puno lakše razumjeti ako pratimo tijek novca”, poručuje Lauc.
Navodi da je HZJZ u 2018. godini ostvario oko 167 milijuna kuna prihoda, no kada se odbiju troškovi, tu su godinu završili s minusom od oko 1,5 milijuna kuna. U 2019. godini zaradili su oko 188 milijuna, no opet su trošili više i završili s gubitkom od skoro četiri milijuna kuna.
Utjecaj ravnatelja
“Onda je počela pandemija, a ravnatelj HZJZ kao član stožera dobio je značajan utjecaj na funkcioniranje države. Prve pandemijske godine HZJZ je zaradio skoro dvostruko više nego 2018. godine (tj. 318,6 milijuna kuna) od čega nisu uspjeli potrošiti 72,9 milijuna kuna koji su im ostali nepotrošeni na računu. Dakle od pandemije su u 2020. godini zaradili oko 130 milijuna kuna, od čega više od polovine uz sav trud da ih potroše nisu uspjeli potrošiti (dakle sve usluge su nam naplatili najmanje dvostruko više nego što su trebali)”, piše Lauc.
U 2021. HZJZ je zaradio 1,35 milijardu kuna. “Doduše tu je velik dio bio prihod od cjepiva na kojem vjerojatno nisu imali veliku profitnu maržu, no i uvježbali su se u trošenju pa im je ostalo ‘svega’ 38,9 milijuna kuna profita”, analizira Lauc izvješće HZJZ-a.
“Neki ljudi misle da nije problem što državne firme ostvaruju profit na pandemiji, no tu jako griješe. Taj novac je uzet svima nama i dan je na raspolaganje ravnateljima tih institucija koji onda s njime slobodno raspolažu. Ako su ravnatelji tih institucija sudjelovali u donošenju odluka kojima su novac usmjerili svojim institucijama, bili su u otvorenom sukobu interesa što je nedopustivo”, napominje.
>Pulmolog Srića zastrašuje crnim jesenskim koronascenarijem: Ni prije se nije proslavio izjavama
Koliko je zaradio “Štampar”?
Pregledao je i izvješće zagrebačkog Nastavnog zavoda za javno zdravstvo “Andrija Štampar,” čiji je novi ravnatelj Branko Kolarić član znanstvenog savjeta Vlade za covid, aktivni političar i jedan od eksponiranijih zagovaratelja raznih “mjera”, upozorava Lauc. Njegov prethodnik bio je Zvonimir Šostar, također korona “tvrdolinijaš”.
U pandemiji su se prihodi “Štampara s 80-90 milijuna kuna godišnje u pretpandemijskim godinama porasli na 204 milijuna u 2020., a 245 milijuna u 2021. godini”, piše nadalje Lauc.
“Zbog pandemije su završili s viškom prihoda od 49 milijuna kuna u 2020. godini i 52 milijuna kuna u 2021. godini. Dakle oko polovina prihoda od PCR testova ostala im je kao čisti profit, čak i nakon što su potrošili sve što su mogli zakonito potrošiti (računala, mobiteli, automobili, putovanja, skupi ručkovi i sl.) – to su službeni podaci koji su dostupni ovdje”, dodaje Lauc.
“Kada njihov ravnatelj ne bi bio eksponirana osoba u nametanju ‘mjera’, mogli bismo reći da se radi o legitimnom profitu. Budući da je njihov ravnatelj osoba koja je aktivno stvarala uvjete da firma koju vodi zaradi tolike milijune s kojima on sada može raspolagati, sumnja da se radi o nekom obliku protuzakonitih radnji je vrlo velika…
Srećom postoji rješenje, novi ravnatelj se može ispričati na previsokim cijenama usluga koje su nam naplaćivali u posljednjih dvije godine i sav taj višak prihoda od stotinjak milijuna kuna vratiti vlasniku (Gradu Zagrebu) i tako značajno pomoći gradu koji je u vrlo teškoj situaciji…”, smatra Lauc.
Velik rast i u Koprivničko-križevačkoj županiji
Ranije je i lokalni portal Danica javio o velikom rastu prihoda Zavoda za javno zdravstvo u Koprivničko-križevačkoj županiji koji je u prošloj godini ostvario milijuna kuna prihoda, što je rast od 150 posto u odnosu na godinu ranije.
Višak novca koji im je ostao na raspolaganju nakon pokrića svih troškova iznosio je pak nevjerojatnih 15,6 milijuna kuna, što je 300 posto više nego prethodne godine.
“Takav financijski rezultat najbolje govori o potpuno promašenoj i neodgovornoj odluci Zavoda koji je imao iznimno visoke cijene PCR i brzog antigenskog testa, među najvišima u državi. PCR test se lani veći dio godine naplaćivao 698 kuna, a brzi antigenski 195 kuna”, javlja portal Danica.
Krajem svibnja lani Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje osjetno je snizio cijene PCR i seroloških testova, ali u koprivničkom Zavodu cijena je i nakon toga ostala ista. Od svibnja, prema odluci HZZO-a, PCR test stoji 382,92 kuna, a serološki 121,30 kuna.
Potkraj godine cijene su napokon snizili i u koprivničkom Zavodu za javno zdravstvo, pa PCR test, tako, stoji 400 kuna, brzi antigenski 100 kuna, a serološki 80 kuna.
