“Vjerujem da možemo postići procijepljenost od 70 posto. Procijepljenost stanovništva od 70 posto ne znači samo po sebi da je dovoljno, bitan je i broj populacije koji postaje imun”, rekao je u emisiji ”Otvoreno” Zoran Barušić, zamjenik ravnateljice Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević”, a Nataša Ban Toskić, predsjednica Koordinacije hrvatske obiteljske medicine (KoHOM), smatra nekorektnim da su alergijske reakcije ostavljene na procjenu obiteljskom liječniku. “Doista nevjerojatno da obiteljski liječnik koji je glavni cjepitelj treba donositi odluku za svakog pacijenta”, upozorila je.
Gosti emisije Otvoreno na HRT-u bili su:
prim. dr. sc. Ivana Pavić Šimetin, dr. med., zamjenica ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo
Zoran Barušić, dr. med., zamjenik ravnateljice Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević”
prof. dr. sc. Pero Lučin, dr. med., imunulog, Sveučilište u Rijeci
prof. dr. sc. Ozren Polašek, dr. med., voditelj Centra za globalno zdravlje i pročelnik Katedre za javno zdravstvo Medicinskog fakulteta u Splitu
Nataša Ban Toskić, predsjednica Koordinacije hrvatske obiteljske medicine (KoHOM)
Željan Antulov, dr. med., infektolog u Općoj bolnici Šibenik
Posljednjih dana Hrvatska bilježi pad broja novooboljelih. Ivana Pavić Šimetin, zamjenica ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, kazala je da su razlog tomu efikasne mjere, ali i odgovorno ponašanje građana.
– Brojke koje smo imali ranije nikoga ne mogu ostaviti ravnodušnim, svatko se zapita i krene od toga da da sve od sebe da pomogne u ovoj situaciji. Prokuženost ne može biti razlogom za smanjenje jer ni imunitet nije toliko dugotrajan nakon preboljele bolesti, a ipak se ne radi o toliko velikom udjelu pučanstva, kazala je Pavić Šimetin.
Potres na sisačkom području, kazala je, nije poremetio cijepljenje u Sisačko-moslavačkoj županiji jer su 80 posto cjepiva potrošili već u nedjelju.
– Ukupno imamo oko 5800 osoba cijepljenih kroz dva dana, od toga u domovima za starije 4500 osoba, a 1300 osoba se odnosi na zdravstvene djelatnike, rekla je Pavić Šimetin.
Željan Antulov, infektolog u Općoj bolnici Šibenik, prva je osoba cijepljena u Šibensko-kninskoj županiji. Kazao je da nuspojava nije bilo, osjeća tek bol na mjestu uboda.
– Samo dežurstvo tijekom kojeg sam cijepljen nosi više nuspojava od cjepiva. Osjećam se dobro, kazao je Antulov dodajući da je bilo pozitivnih reakcija nakon njegova cijepljenja pred kamerama.
– Neki koji su dvojili hoće li se cijepiti, rekli su da hoće nakon što su mene vidjeli. Česta su pitanja je li cjepivo sigurno, ja ih pokušavam uvjeriti da je, to je jedno od najmodernijih cjepiva na tržištu, dodao je.
Antulov je rekao da bilježe smanjenje broja novozaraženih. Sada imaju 40 bolesnika u šibenskoj bolnici, od čega troje na respiratoru.
– Imamo puno ljudi koji su 50. ili 60. godište, kod njih susrećemo najteže oblike covid infekcije koja brzo napreduje. To su ljudi koji još imaju dosta jak imunološki sustav, često imaju neke kronične bolesti poput dijabetesa, rekao je.
Nuspojave na cjepivo
U Klinici za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” cijepljeno je 78 zdravstvenih djelatnika, a kod petero su registrirane blaže nuspojave u obliku osipa praćenih svrbežom.
– Promjene na koži su se relativno kratko javile, u jednom slučaju s odgodom od dva sata, a nestale su primjenom adekvatne terapije. Nije bilo većih poteškoća. U svim slučajevima se radi o osobama koje imaju anamnezu određene alergijske podloge – alergija na pelud, alergija na određene antibiotske pripravke, to nije do kraja ispitano i nijedan od djelatnika nije imao anamnestičkih podataka o nekoj težoj alergijskoj reakciji, rekao je, Zoran Barušić, zamjenik ravnateljice Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević”.
Pavić Šimetin je kazala da su u Hrvatskoj zabilježene blaže reakcije na cjepivo – osjećaj slabosti, umor, povišena temperatura, a najčešća nuspojava je bolnost i crvenilo na mjestu uboda.
– Čak i pokoji slučaj vrtoglavice, to su blage nuspojave koje su se pokazale u 3. fazi kliničkog ispitivanja. Teže nešto nije zabilježeno. Ipak je teža sama bolest nego što mogu biti eventualne nuspojave cjepiva, kazala je.
Pero Lučin, imunolog na Sveučilište u Rijeci, kazao je da nema razloga očekivati teže nuspojave. Naglasio je kako treba paziti na alergijske reakcije na pojedine komponente cjepiva, a tu je, kaže, jako važna uloga liječnika opće medicine koji trebaju znati povijest bolesti svakoga pacijenta.
– Anafilaktička reakcija je jedina apsolutna, sve ostale moguće alergijske reakcije ostavljene su na procjenu obiteljskom liječniku što smatram da je vrlo nekorektno. To je novo cjepivo. Doista je nevjerojatno da obiteljski liječnik koji je glavni cjepitelj treba donositi odluku za svakog pacijenta. Mislim da pacijenti trebaju biti jako dobro informirani u jednoj transparentnoj kampanji i bilo bi najpraktičnije da sami za sebe donesu odluku i prijave se na jednu digitalnu platformu gdje bi odmah mogli dobiti i datum i mjesto cijepljenja, a nama bi se olakšao rad, rekla je Nataša Ban Toskić, predsjednica Koordinacije hrvatske obiteljske medicine (KoHOM).
Kampanja HZJZ-a
Ozren Polašek, voditelj Centra za globalno zdravlje i pročelnik Katedre za javno zdravstvo Medicinskog fakulteta u Splitu, istaknuo je da cjepivo predstavlja jedini alat za borbu protiv bolesti.
Zamjenica ravnatelja HZJZ-a kazala je da će kampanja za cijepljenje biti usmjerena prema osobama koje imaju pozitivan stav prema cijepljenju odnosno onima koje treba potaknuti da se odluče na taj korak.
– Jedino su djeca izuzeta od cijepljenja. Obraćamo se općoj populaciji, ali profesionalcima, rekla je Pavić Šimetin.
– Nemamo alternativu u ovome trenutku. Radi se o teškoj bolesti, predugo to traje, vjerujem da možemo postići procijepljenost stanovništva od 70 posto. Procijepljenost od 70 posto ne znači samo po sebi da je dovoljno, bitan je i broj populacije koji cijepljenjem postaje imun. Uvijek treba težiti tome da taj broj bude što je moguće viši. U ovom trenutku s obzirom na nedostatak podataka na utjecaj cijepljenja na trudnice, dojilje, mlađe od 17 godina, uvijek će biti dio populacije koji će se regrutirati i neće moći participirati u kolektivnom imunitetu, rekao je Barušić.
Sastav cjepiva
Pero Lučin je rekao da je u RNA cjepivu sve sintetizirano i da nema ničega što bi moglo upućivati na porijeklo koje bi trebalo povlačiti etička pitanja.
– Što se tiče adenovirusnih cjepiva, radi se o virusu koji je okljaštren, ne može replicirati u zaraženom organizmu, isto nosi kod za virusni protein, sam za sebe je virusna čestica. Virus se proizvodi na stanicama, koje su klonovi i postoje nekoliko desetljeća. Tragova koji bi mogli povlačiti etička pitanja ne vidim da bi trebalo biti u vakcini. Želatina je protein i ne vidim što bi radio u ovoj otopini koja se napravi kao pripravak cjepiva, rekao je.
Osvrnuo se i na AstraZenecino cjepivo.
– Kod svih cjepiva problem je odabrati prikladnu dozu. Vjerujem da će se ubrzati proces registracije tog cjepiva i vjerujem da će biti jednako učinkovito kao i RNA cjepivo, rekao je Lučin. Pavić Šimetin je dodala kako se registracija tog cjepiva očekuje u ožujku.
Obiteljski liječnici nezadovoljni
Nataša Ban Toskić, predsjednica Koordinacije hrvatske obiteljske medicine (KoHOM), požalila se da obiteljske liječnike kao glavne cjepitelje nitko nije pitao za prijedloge niti mišljenje.
– Sami smo razradili modele organizacije cijepljenja kako bi to bilo što učinkovitije, izložili smo u Ministarstvu zdravstva i poslali na sve relevantne adrese, ali nismo naišli na razumijevanje. Mi ćemo raditi kako god se odluka donese, no ako to bude na način koji se sada prezentira u medijima, najmanje dva sata našeg redovnog vremena, mi nećemo biti dostupni nikome drugome, kazala je Ban Toskić.
Pavić Šimetin kazala je da će se posebni punktovi organizirati kada se dođe u fazu cijepljenja velikog broja stanovnika.
– Neki put će trebati otići u kuću pacijenta koji je nepokretan, neki put će trebati motivirati ljude, svatko se ima pravo posavjetovati s liječnikom, kazala je.
Obvezno cjepivo?
– Nastavljamo utrku s virusom, prve rezultate cijepljenja osjetit ćemo u trećem-četvrtom mjesecu, ali ni virus neće mirovati i on će se mijenjati, zaključio je Pero Lučin.
