Hrvatska se ubraja među tri države EU u kojima se najmanje građana želi cijepiti, gore od nas su samo Bugarska u kojoj se želi cijepiti trećina građana i Latvija s 45% zainteresiranih. U EU se u prosjeku želi cijepiti 64% građana, među kojima čak preko 80% Iraca, Danaca, Maltežana, Portugalaca, Španjolaca i Finaca. U Italiji cijepiti se želi 78% građana.
Dr. sc. Ivan Balabanić, izvanredni profesor s Odsjeka za sociologiju Fakulteta hrvatskih studija u Zagrebu, ističe da je očito da se u državama u kojima građani imaju visoko povjerenje u institucije velika većina ljudi želi cijepiti za razliku od nas, Latvije, Bugarske ili, izvan EU, Srbije i BiH.
“Mi još nismo blizu potrebne procijepljenosti koju država mora postići da se postigne kolektivni imunitet. Dodatni je problem kod nas što veliki broj ljudi ne putuje, ne ide u restorane ni na koncerte pa im ne trebaju ni COVID potvrde. Građani koji se ne žele cijepiti najčešće nemaju povjerenje u institucije ni osjećaj kolektivne pripadnosti ovom društvu, a time ni solidarnosti prema drugima. Okreću se ili teorijama zavjere ili ne vjeruju u sigurnost cjepiva ili misle da će lako preboljeti koronu. Što je više takvih, to štetno utječe na ekonomiju i kolektivno zdravlje. Ne postignemo li kolektivnu procijepljenost, izbijat će sukobi i na radnim mjestima jer će se oni koji su cijepljeni ili oni koji se ne smiju cijepiti pitati zašto bi radili s necijepljenima koji ugrožavaju zdravlje i sigurnost drugih”, kaže sociolog Balabanić za Večernji list.
Dodaje da imamo manjak odgovornosti prema kolektivu, što se vidi i u neplaćanju poreza i nepoštivanju propisa i nije siguran da će pomoći i kampanja s razine države, a represija nije rješenje.
