Gdje počinje i gdje završava pravo na iznošenje osobnih stajališta? U posljednje vrijeme prof. dr. Ružica Razum objavila je nekoliko tekstova slična sadržaja u kojima propituje cjelokupnu situaciju oko ove viroze koja je pogodila cijeli svijet i čovječanstvu nanijela veliku štetu na ekonomskom, ali neusporedivo više na svim ostalim područjima. Veoma je čudna potreba dekana KBF-a da se ogradi od stajališta profesorice Razum, piše prof. dr. Božo Goluža na cnak.ba.
Mediji su prenatrpani izjavama i prilozima onih koji podržavaju cijepljenje kao gotovo isključivo sredstvo za suzbijanje ove viroze. U isto vrijeme oni koji samo postavljaju pitanja u svezi s cijepljenjem nemaju pravo na javni istup. Dr. Razum redovita je profesorica na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu, ali ni u jednom trenutku nije se pozivala na to svoje sveučilišno zvanje. Jednostavno je iznosila svoja stajališta ili još bolje rečeno, postavljala je razna pitanja.
Jasno, u tim pitanjima očituje se i stajalište autorice, što one koji upravljaju ovom virozom očito živcira. Oni takva pitanja smatraju uznemirujućima i “opasnima” za uspješnu borbu protiv ove bolesti. Veoma je čudna potreba dekana KBF-a (ne znamo ima li potporu Fakultetskoga vijeća) da se ogradi od stajališta profesorice Razum. Kako rekosmo, ona se uopće ne poziva na svoje radno mjesto, nego iznosi svoja stajališta. Prema tomu nitko ni u jednom trenutku nije pomislio i nije mogao pomisliti da su to stajališta KBF-a ili nekoga drugoga profesora s te visokoškolske crkvene ustanove.
“Nije profesorica Razum usamljen glas u pustinji”
Očito je ovdje u pitanju nešto drugo. Ako su teze profesorice Razum okvalificirane kao “heretične”, vodstvo KBF-a imalo je potrebu javnosti predočiti svoje “pravovjerje”. Kako ni slučajno netko ne bi posumnjao u njihovu “pravovjernost” i potpunu potporu zagovarateljima cijepljenja. Nije profesorica Razum nikakav usamljen glas u pustinji, nego sličnih stajališta nalazimo i na domaćem kao i na globalnom prostoru. Njih se jednostavno želi ušutkati, jer previše propituju i sumnjaju u dobre nakane “velikih igrača” u ovoj teškoj situaciji.
Ne dati nekomu da javno iznosi svoja razmišljanja i da propituje neka i nečija rješenja bilo čega, ne možemo drukčije okarakterizirati nego kao totalitarizam. Ako se netko i usudi nešto reći protiv “službenih stajališta”, pokušava ga se marginalizirati. Između ostalog, i priopćenjima u kojima se i njihove matične institucije od njih ograđuju. Ovo je još jedan od pokazatelja da je nešto vrlo čudno, veoma mutno i strahovito zabrinjavajuće u igri. Mislili smo da su prošla vremena kada se nije moglo ni smjelo iznositi svoja vlastita stajališta o bilo čemu i dovoditi u pitanje nešto što ne pripada u sferu dogmatizma.
>Dekan KBF-a: U potpunosti se ograđujemo od stavova koje je iznijela Ružica Razum
O autoru
* Božo Goluža, rođen je 26. veljače 1958. od oca Ilije i majke Ljubice u mjestu Pješivac u općini Stolac. Osnovnu je školu završio u Crnićima 1973., a klasičnu gimnaziju u Zagrebu 1977. godine. Filozofsko-teološki studij pohađao je od 1978. do 1984. godine na Vrhbosanskoj katoličkoj teologiji. Za svećenika je zaređen 1984. godine u Mostaru. Od 1990. do 1994. godine boravi u Papinskom hrvatskom zavodu svetoga Jeronima u Rimu.
Na Papinskom Istočnom institutu magistrirao je 1993. godine s temom Društveno-religiozne prilike u prvoj Jugoslaviji, a 1994. godine na istom učilištu obranio je doktorsku disertaciju s naslovom Katolička Crkva u Bosni i Hercegovini 1918.-1941. Od 1994. do 2004. bio je profesor opće crkvene i nacionalne hrvatske povijesti na Vrhbosanskoj katoličkoj teologiji, a od 1994. godine predaje povijest i na Teološkom institutu u Mostaru. Od 1994. do 2007. godine bio je voditelj i urednik izdavačke djelatnosti Teološkog instituta u Mostaru (7 knjiga).
Od 1995. godine profesor je povijesti na Pedagoškom fakultetu (sada Filozofski fakultet) Sveučilišta u Mostaru, te je od 1996. do 2015. bio pročelnik Odjela za povijest na istom fakultetu, gdje je u zvanje docenta izabran 1997. godine, u zvanje izvanrednog profesora 2000. godine, u zvanje redovitoga profesora 2004., te u zvanje redovitoga profesora u trajnom zvanju 2009. godine.
Od 2009. do 2013. godine bio je prodekan za nastavu na Filozofskom fakultetu, a voditelj doktorskoga studija od 2014. do 2018. godine. Od 1999. godine glavni je urednik časopisa Crkva na kamenu kao i ostalih izdanja istoimene izdavačke kuće (do sada uredio knjige od broja 53 do 167). Od 2015. godine glavni je urednik znanstvenoga časopisa Hercegovina, čiji je izdavač Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru – Studij povijesti.
* Mišljenja iznesena u komentarima osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
