U emisiji Hrvatskog radija “A sada Vlada” ministar zdravstva Vili Beroš govorio je o mogućnosti da Hrvatska nabavi rusko cjepivo protiv koronavirusa, Sputnik V.
“Diplomatski kontakti su uspostavljeni. To je samo nastavak nastojanja Vlade da osigura svim građanima besplatno cjepivo. Dva kriterija su od osnovne važnosti – učinkovitost i sigurnost primjene cjepiva. Rusko cjepivo slovi kao učinkovito, ali moramo se detaljno informirati o njegovoj sigurnosti”, rekao je ministar zdravstva Vili Beroš.
Dodao je kako je nakon razgovora s ruskim veleposlanikom dobio informaciju da su ruske vlasti u kontaktu s EMA-om i da planiraju predati zahtjev za registraciju cjepiva na razini EU-a.
“Razmišljamo o nabavi tog cjepiva i ranije. Osnovnu ulogu u tome ima struka, koja mora utvrditi sigurnost cjepiva i naći način kako da se prilagodi regulativi. U ovom trenutku pri EMA-i je postupak još triju proizvođača cjepiva, koja će u idućem razdoblju biti evaluirana i odobrena”, izjavio je Beroš.
Beroš je u emisiji kazao kako su “diplomatski kontakti uspostavljeni” iako Hrvatska ima diplomatske odnose s Rusijom godinama, još od 1992. godine.
Zašto se zakašnjeli razgovori o uvozu ruskog cjepiva prikazuju kao uspjeh?
Nije jasno ni zašto Beroš prikazuje sadašnje razgovore o uvozu ruskog cjepiva kao neki uspjeh, kada su neke druge zemlje već davno počele s nabavkom ruskog cjepiva. Izrael je, primjerice, još početkom studenog 2020. naručio 1,5 milijuna doza ruskoga cjepiva. U Europskoj uniji Mađarska je bila prva zemlja koja je počela koristiti rusko cjepivo Sputnik V. Njezinu nabavu mađarski ministar vanjskih poslova najavio je još u studenom prošle godine, a početkom 2021. pristigle su im prve doze.
Iako su te zemlje uspješno nabavile rusko cjepivo, Hrvatska se u početku ravnala po postupcima Europske unije, koja nije razmišljala o odobravanju ruskog cjepiva, već je računala samo na cjepiva koja su razvijena na Zapadu. No, tijek događaja pokazao je da, na kraju, svaka država sama za sebe organizira nabavu cjepiva. Europska unija nije se usprotivila činjenici da je Mađarska odobrila i počela upotrebljavati rusko cjepivo. Stoga je jasno da i Hrvatska treba napraviti svoj plan nabave i korištenja pojedinih cjepiva.
Upravo je to zadatak kojeg treba obavljati ministar zdravstva. Beroš je, dakle, kao ministar zdravstva odgovoran za donošenje političkih odluka, a nabava cjepiva od stranih zemalja upravo je takva odluka. To, dakle, nije u djelokrugu ravnateljice Infektivne klinike Alemke Markotić, niti neke druge osobe, već upravo – ministra i Vlade.
