Problemi otuđenog društva su opisani u knjizi američkog sociologa D. Riesmana “Usamljena gomila”, a ispravan prijevod bi bio “Gomila usamljenika”. Usamljenost kao posljedica izolacija u vrijeme COVIDA doveli su do masovne socijalne isključenosti svih kategorija pučanstva, a pod naletom tzv. društvenih mreža dobili smo generaciju umreženih usamljenika. Piše Zlatko Miliša.
> Miliša: Treba li se dogoditi ubojstvo da nadležne institucije otvore oči?!
Što su nekad bili poroci, danas postaju stilovi života. Manferd Spitzer u knjizi Usamljenost – nepoznata bolest, smatra da su suvremene ovisnosti u visokoj korelaciji s društvenom izolacijom.
Korona ludilo i mentalno zdravlje
Da je netko krajem 2019. kazao da će u 2020. cijeli svijet biti u kućnom pritvoru, vjerojatno bi mu sugerirali žurni psihijatrijski tretman! Svi se sjećamo korona ludila, tzv. epidemioloških mjera i posljedica socijalne izoliranosti te nasilja nad i među mladima. Najteže posljedice korona terora su bile na najmlađoj populaciji – epidemija ovisnosti, urušeno mentalno zdravlje i drugi oblici društvene patologije.
> Miliša: Neka profesori prvo ocijene rad resornog ministra
Sve ranije epidemije zaraznih bolesti pratili su osjećaji panike, međutim orwelijanski scenarij korona virusa sa širenjem straha od oboljenja i nadziranja građana nadišao je i najokorjelije pesimiste. Globalna karantena bila je dio svakodnevnice. Ljudima se uskraćivao izlazak vani i držani su u kućnom pritvoru. Pristali su na dragovoljno ropstvo. To je jedan u nizu (svjetskih) zločina bez kazne!
Porast svih vrsta nasilja i ovisnosti
Godine 2021. je provedeno opsežno istraživanje o stanju mentalnog zdravlja djece i mladih u Zagrebu. Istraživanje je provelo Povjerenstvo za zaštitu mentalnog zdravlja djece i mladih grada Zagreba, a sudjelovalo je čak 22 202 učenika osnovnih i srednjih škola u Zagrebu. Utvrđeno je da 9% njih ima klinički značajnu anksioznost, 9% djece i mladih ima klinički značajnu depresivnost, a 14% klinički značajnu posttraumatsku simptomatologiju!
Najčešće promjene psihološkog funkcioniranja bile su: emocionalna osjetljivost/plašljivost (51%), zabrinutost zbog neuspjeha (74%), socijalna anksioznost (60%) te osjećaj tuge i praznine (48%). I onda se danas odgovorni licemerno pitaju što nam se to događa s djecom i mladima – od porasta umreženih usamljenika, svih vrsta nasilja i ovisnosti do autodestrukcije?
> Miliša: Jesu li potpomognuto samoubojstvo i/ili eutanazija također ubojstvo?
50 posto američke populacije ima neki oblik mentalnih tegoba
Tek sada, na kraju 2024. godine, psihijatrica Ivana Kekin, organizira politički motiviranu tiskovnu konferenciju na kojoj je govorila o krizi mentalnog zdravlja djece i mladih. Pitam je što su njeni (Možemovci!) učinili od kada su na vlasti u Zagrebu da brojke ne budu tako alarmantne, a što po pitanju sigurnosti djece (u školama)!? Naravno da ona neće nikada dovesti u vezu pandemiju i nebulozne mjere za djecu i mlade.
Za razliku od nje, psihijatar Robert Torre još u vrijeme pandemije ima smjelosti izjavivši da je „država uništila društvo, medijsko – psihološkim ratom protiv mentalnog zdravlja vlastitog pučanstva kroz svakodnevno instaliranje straha i panike, nepovjerenja ljudi u ljude, a sve pod egidom senzibilizacije i promocije mentalnog zdravlja.” Njegovo zapažanje su nešto kasnije potvrdila istraživanja u SAD-u gdje je gotovo 50 posto američke populacije imalo neki oblik mentalnih tegoba, a kao posljedicu pandemije i restriktivnih mjera izoliranja ljudi. Naravno kreatori straha i kaosa u svijetu i kod nas još uvijek imaju obraza lamentirati o mentalnom zdravlju nacije.
> Zlatko Miliša: Učionica kao mučionica
Zadnji podatci o porastu ovisnosti u Hrvatskoj
Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Institut društvenih znanosti Ivo Pilar su nedavno prezentirali najvažnije rezultate istraživanja raširenosti ovisnosti u Hrvatskoj. Konstatiran je značajan porast uzimanja tableta za smirenje, a u odnosu na 2011. godinu uporaba kanabisa porasla je dvostruko više te kokaina pet puta više.
Istraživači nisu obuhvatili sociološki aspekt porasta raznih vrsta ovisnosti bez droga, te povezanost između mentalnog zdravlja, ovisnosti, tzv. društvenih mreža i usamljenosti.
Ovisnosti imaju snažne poveznice s otuđenjem, anksioznošću i raznim vrstama fobija koje ljude pretvaraju u depresivna bića.
U materijalno razvijenim državama Zapada – na Islandu, u Danskoj, Švedskoj i Norveškoj najviše koriste različita antidepresivna sredstva.
Ovisnosti su psihičke ili tjelesne, vrlo često se pojavljuju zajedno. Svjetska zdravstvena organizacija definira zdravlje kao odsutnost bolesti i prisutnost tjelesnog, psihičkog i socijalnog blagostanja. Pitam: Tko misli da živi u blagostanju ili da je zdrav?
> Miliša: Skupina ne smije biti iznad pojedinca
Porazni utjecaj tzv. društvenih mreža
Richard J. Leider u knjizi “Moć svrhe” otkriva da “komunikacijske tehnologije izoliraju, sve dok ta izolacija ne postane nešto normalno”. Rezultati istraživanja britanske tvrtke “Dr. Beckmann” je pokazalo da djedovi i bake postaju suvišni u životu unučadi jer sve manje mališana traži njihov savjete, a odgovore traže na internetu.
Od ekspanzije interneta sve popularniji je pojam hejteri – od engleske riječi „hate“ (mrziti, mržnja). Glagol “unfriend” označava radnju kada se nekoga eliminira s liste poželjnih osoba na internetu. Izoliranje vršnjaka iz skupine djece smatra se običnom igrom. Takva vrsta internetskog nasilja postala je opasna zabava i prava epidemija!
Internet kao i mobitel prozvode strah od odbacivanja i isključenosti. U literaturi to se naziva »FOMO« efektom – strahom od odbacivanja ili “ispadanja iz igre.” “Prikačenost” na internet jedan je od razloga zašto su tjeskoba, depresija, (al)i samoubojstva naglo porasli među mladim ljudima diljem svijeta.” Ovo je naglasio američki psiholog Jonathan Haidt već u uvodu svoje knjige “The Anxious Generation”. Haidt ovo upozorenje brani istraživnjima i drugima argumentima, a sve kako bi objasnio kako je diljem svijeta došlo do naglog porasta anksioznosti i depresije kod adolescenata.
> Miliša: Vladaju oni koji imaju moć a ne vlast
Brojna druga istraživanja ukazuju na važne poveznice između korištenja sofisticirane tehnologije i otuđenja. Visoko otuđeni život donio je posljedice i u obiteljskom životu, gdje ukućani žive jedni pokraj drugih, a ne jedni s drugima.
Usamljenost postaje problem i među mladima
Usamljenost postaje rastući problem ne samo starije populacije nego i mladih. Trend usamljenosti koincidira s epidemijom raspojasanog egocentrizma te ovisnosti o tzv. društvenim mrežama. Sa takvim društvenim deformacijama dobili smo danas dominantan popustljivi stil odgoja.
Djecu se potiče na egocentričnost, da traže svoja prava, a ona odbijaju biti odgovorni. U takvom ozračju daje im se sve što požele, pa lako odustaju, prkose autoritetima, postaju osvetoljubivi, a roditelji smatraju da je normalno i onda kada (trendovski) konzumiraju tzv. lake droge… Djeci je postalo zabranjeno zabranjivati. Djeca i mladi su virtualni svijet zamijenili sa stvarnim životom, a potrebe su im postale isto što i želje. Dobili smo razmaženu generaciju (“malih tirana“) koja ne zna za solidarnost, altruizam i empatiju.
Zato ne čudi da je takva generacija okrenuta sebi te da se osjećaju usamljeno. Naravno, to je cijena društvenog “modernizma” pa za ovo ne treba optuživati suvremene obitelji, koje su samo preuzeli poželjan društveni model ponašanja.
> Zlatko Miliša: Kapitalizam neće propasti
Izravna veza usamljenosti i pandemije COVID-a 19
Na ovo upozoravaju rezultati nekih istraživanja. Istraživanje koje su proveli djelatnici istraživačkog centra Europske komisije (Commission’s Joint Research Centre) pokazuje da je usamljenost naglo porasla u svim članicama Europske unije što se dovodi u izravnu vezu s posljedicama pandemije COVID-a 19.
Komparativnom usporedbom iz 2016. godini kada se 12 posto građana EU-a osjećalo usamljenima porasla je na 25 posto i to samo nekoliko mjeseci od pandemije. Ovogodišnje istraživanje koje je provela osiguravajuća kuća Techniker Krankenkasse (TK), pokazuje da se blizu 60 posto mladih Nijemaca osjećaja usamljeno, (u ponuđene tri kategorije – često, ponekad ili rijetko). U trećem telefonskom anketiranju ove godine, od strane instituta Forsa 36 posto mladih u Njemačkoj je izjavilo da usamljenost na njih ima jaki ili iznimno jaki utjecaj.
> Miliša: Liberalizam nije politička ideologija
U porastu samačka kućanstva
Ekonomski rast potencijalno vodi pojedince do (materijalnog) osamostaljenja, ali i dokazanog osamljivanja. Gotovo 40% domaćinstava na Zapadu danas čine samci. Još prije deset godina u SAD-u zabilježeno je više samaca negoli oženjenih.
U Hrvatskoj je među odraslima polovica neudanih i neoženjenih, za razliku od 1976., kada ih je bilo 37,4%. Manferd Spitzer u knjizi “Usamljenost – nepoznata bolest” zaključuje da su suvremeni oblici ovisnosti i duševne bolesti u visokoj korelaciji s društvenom izolacijom. On zaključuje da su najusamljeniji neoženjeni muškarci, slijede neudate žene pa potom udane žene, a najmanje usamljenima se osjećaju oženjeni muškarci. Možemo biti usamljeni i kada nismo sami. Onaj tko je sam sa sobom nije usamljen!
Usamljenost je poprimila simptome epidemije
Tjelesno i mentalno zdravlje povezani su s rastućim osjećajem usamljenosti. Usamljenost povećava rizik od stresa i iscrpljenosti, anksioznosti, osjećaja beznađa, do suicida.
Činjenica je da se sve više ljudi osjećaju usamljenima, čak i kad su okruženi ljudima, osobito kada se pogubilo zajedništvo. Ljudi u vezama (brakovima) izabrali su zajednički put, ali mnogi priznaju da se osjećaju beskrajno usamljeni. Spitzer tvrdi da je usamljenost poprimila simptome epidemije i da njom nisu pogođeni samo samci nego i samohrani roditelji i svi oni koji su u lošim vezama. On smatra kako je u “zapadnim zemljama ona postala glavni uzrok smrti“!
Zaključno: Sve dobne skupine se osjećaju usamljenima, osobito od pojave koronavirusa i od kada se sustavno urušava društvenost i zajedništvo. To je jedan od razloga narušavanja mentalnog zdravlja te epidemije suvremenih ovisnosti bez droga. Od pojave COVID-a do danas sve je izraženije narušavanje mentalnog zdravlja. To je do danas ostao zločin bez kazne!
* Mišljenja iznesena u komentarima osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr.
Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
