Kvaternikov je plan bio osnovati nezavisnu hrvatsku vladu na čelu s Antom Starčevićem. Premda sam Starčević nije bio upleten u bunu, zanimljivo je da su sljedećih dana uhićeni svi stanovnici Zagreba koji su nosili prezime Starčević.
Na današnji dan ubijen 1871. je pri gušenju Rakovičke bune Eugen Kvaternik. Ta je buna pripremljena 7. listopada, kad su se u selu Broćancu okupili ustanici i izabrali Privremenu narodnu hrvatsku vladu s Kvaternikom na čelu. Sljedećeg je dana izbila otvorena pobuna. Ustanici su iz Broćanca krenuli s 200 naoružanih graničara prema Rakovici koja je bila određena za sjedište vlade. Uz bunu su pristala sela: Rakovica, Broćanac, Brezovac, Mašvina, Plavča Draga i Močila. Pravoslavci iz navedenih mjesta također su sudjelovali u buni. Idućeg dana ustanici su, s Kvaternikom na čelu, krenuli prema Plaškom.
9. listopada odatle su ustanici na čelu s Kvaternikom krenuli u Plaški, prenoćivši u Plavčoj drazi. Stigavši tamo u utorak 10. listopada oko podne nisu naišli ni na kakvi vojnički otpor. Tada reagira austrijska vojska, pa se na samu dojavu o dolasku ogulinske regimente većina od 1.700 vojnika razbježala te je ostalo uz Kvaternika nešto više od 400 momaka. Kvaternik se nakon toga odlučio vratiti natrag s onima koji su još ostali uza nj te se utaboriše u Ljupči planini, nedaleko od sela Močila, i ondje prenoćiše.
11. listopada Kvaternik, Bach, Rakijaš i jedan od braće Čuić ubijeni su, dok je drugi brat Čuić, Rade, uspio pobjeći, prvo u Bosnu a zatim u Srbiju.
Čim je ustanak likvidiran, vlasti su krenule u akciju hvatanja ostalih ustanika. Odmah ih je uhićeno devedeset i osam. Četvrti dan sedmorica su osuđena na smrt vješanjem “zbog zločinstva pobune”.
Uhićivanja nisu prestajala te su, između 12. i 13. listopada, uhićeni gotovo svi stanovnici Zagreba koji su nosili prezime Starčević. Uhićeni su Antun Starčević, njegov sinovac David, Đuro svršeni preparandist i Antun ml. u to vrijeme još uvijek gimnazijalac. Također, uz njih uhićeni su i pravnik Franjo Matasić urednik posljednjega broja Hervatske, Milan Novak vježbenik kod Poreznog ureda (osumnjičen za pisanje proglasa) te književnik Danilo Medić. Oba mlada Starčevića, Milan Novak i Danilo Medić ubrzo su bili pušteni dok su Antun i David Starčević ostali u istražnome zatvoru nepuna dva i pol mjeseca, do 24. prosinca 1871., kada su bili pušteni i protiv njih bio je obustavljen svaki daljnji postupak. Jedini iz te grupe bio je izveden pred sud i osuđen, na sedam godina tamnice, pravnik Franjo Matasić.
