Na današnji je dan 14. kolovoza 1715. godine turska muslimanska vojska poražena u pokušaju opsade hrvatskog grada Sinja. U spomen tu veliku pobjedu hrvatskih vojnika nad Turcima se već 300 godina održava Sinjska alka.
Tursko-mletački ili Mali rat, koji je trajao oko četiri godine, započeo je i završio bitkom za Sinj, zbog čega se taj rat naziva i Sinjski rat. U namjeri da povrati izgubljene položaje u Dalmaciji, Turska je poduzela osvajački pohod preko planine Kamešnice. Podno njenih zapadnih obronaka prolazila je crta razdvajanja zaraćenih strana – granica između Bosne i Dalmacije. Prva na udaru našla se Cetinska krajina i grad Sinj. U sinjsku tvrđavu Grad zatvorilo se oko 700 dobro naoružanih hrvatskih branitelja.
O događajima koji su se odvijali tijekom znamenite opsade Sinja sačuvao se jedinstveni dokument – Dnevnik koji je vodio jedan od branitelja tvrđave.
Turski juriš na Sinj i poraz
Od 8. do 13. kolovoza Turci su (čija je vojska brojala oko 60 tisuća vojnika) tvrđavu tukli topništvom pri čemu je teško oštećena.
14. kolovoza Turci su krenuli u juriš.
Najveći napad bio je izvršen protiv Novog i Starog Korlata gdje su Turci čak i postavili svoje zastave, no ubrzo su odbijeni. Nakon tri sata žestokih borbi osvajači su počeli bježati ne zadržavši se u logoru pod tvrđavom nego tek kada su prešli Cetinu. Iste noći turska vojska se povukla prema Livnu ostavivši iza sebe 10 tisuća poginulih.
Branitelji su kao svjedočanstvo i uspomenu na svoju veliku pobjedu ustanovili ‘živi’ spomenik – Sinjsku Alku. Po uzoru na igre i vojne vježbe onog vremena osmišljeno je natjecanje u kojem su se svake godine na godišnjicu pobjede natjecali vitezovi sudionici te bitke, a poslije njihove smrti natjecanje su nastavili njihovi potomci i nasljednici po junaštvu i domoljublju. Za metu u poznatoj utrci odabrana je stilizirana podloga za stopalo sa sedla koje se nalazilo na konju koji je zaplijenjen turskom serakser – paši prilikom opsade Sinja. Meta je nazvana ‘(H)Alka’, što na turskom znači prsten, obruč ili kolut.
Vjera u čudesni Gospin zagovor
Od samog su početka puk Sinja i njegovi branitelji tu pobjedu su pripisivali čudotvornom zagovoru Gospe Sinjske, čija je slika cijelo vrijeme opsade bila u tvrđavi. U tvrđavu je bila prenesena iz franjevačkog samostana podno grada da je Turci ne oskvrnu. U zahvalu na pomoći providur je odmah skupio 80 zlatnika koje su poslali u Mletke da se skuje zlatna kruna i križ, te okruni Gospin lik. Pri dnu krune urezao je u dva reda riječi :
In perpetuum coronata triumphat-Anno MDCCXV (Zauvijek okrunjena slavi slavlje – godine 1715.).
Tekst se nastavlja ispod oglasa
