Dana 15. veljače 1991. osnovana je (zapravo obnovljena) Višegradska skupina koja se sastoji od četiri bivše komunističke zemlje Srednje Europe: Mađarske, Poljske, Češke i Slovačke. Pokrenuta je zbog zajedničkog povijesnog kontinuiteta, gospodarskog i drugog povezivanja tih zemalja.
Višegradska skupina danas dobiva na značenju i snazi, posebno zbog snažnog otpora nekim mainstream trendovima sa Zapada kao: antimigracijska politika, odnos prema Rusiji (tu nema potpune konzistentnosti te 4 zemlje), politika zaštite obitelji i braka, gospodarska suradnja, pravac Baltik-Jadran i dr.
Bivše hrvatske vlasti zanemarivale su vrijednost Višegradske skupine i bile ponajviše regionalno okrenute prema balkanskim zemljama, posebno Srbiji.
Dolaskom predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović Hrvatska se aktivno okrenula drugoj regiji: prostoru kojem je pripadala stotinama godina i s kojim dijeli teret komunističkog nasljeđa koji se zove Višegradska skupina.
Povijesna pozadina Višegradske skupine – višestoljetna regija Hrvatske
Ideja o suradnji srednjoeuropskih država, prepoznavanje zajedničkih interesa te suradnja u vezi s tim interesima prisutna je u našoj regiji još od srednjeg vijeka. U višegradskoj kraljevskoj palači izgrađenoj sjeverno od Bude, na desnoj strani rijeke Dunava u studenome 1335. godine na inicijativu mađarskog i hrvatskoga kralja Karla Roberta, održano je vijećanje na kojem su sudjelovali poljski kralj Kazimir III. i češki kralj Ivan Luksemburški. Cilj je sastanka triju kraljeva bio da otklone neprijateljstva i izgrade politički sporazum o gospodarskim i trgovinskim pitanjima koja se odnose na njihova kraljevstva.
Suradnja je obnovljena u veljači 1991. godine kada su mađarski premijer József Antall, predsjednik Poljske Republike Lech Walesa i predsjednik Čehoslovačke Vaclav Havel potpisali Višegradsku deklaraciju. Podjelom Čehoslovačke 1993. godine i danas prosperitetna Višegradska skupina ima četiri članice.
Višegradska skupina – zaštitni znak Srednje Europe
U posljednja je dva desetljeća Višegradska četvorka postala političkim zaštitnim znakom. Suradnja četiriju zemalja upotpunjena je u gospodarskim, trgovinskim, euroatlantsko- integracijskim, sigurnosno-političkim pitanjima te pitanjima politike susjedstva i europske politike.
Glavni se voditelji višegradskih zemalja još od razdoblja pregovora o pridruživanju Uniji usuglašavaju u istaknutim europskim pitanjima te prije svakog zasjedanja Europskog vijeća usuglašavaju svoje stavove. Suradnja V4 u mnogobrojnim je slučajevima donijela značajne uspjehe u ostvarivanju njihovih interesa u Bruxellesu, među kojima možemo spomenuti kohezijsku politiku, zajedničku agrarnu politiku, energetsku i klimatsku politiku, zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku, politiku susjedstva te proširenje Unije i rad Schengenskog sustava.
Višegradska skupina ima vrlo aktivnu političku i gospodarsku suradnju sa baltičkim zemljama, Bugarskom, Rumunjskom, Slovenijom i u novije vrijeme politikom predsjednice Kolinde-Grabar Kitarović i Hrvatskom.
Svijetla budućnost Višegradske skupine – i Hrvatske!
Jedan od prioriteta Višegradske skupine trenutno je stvaranje suvremenih prometno-infrastrukturnih veza smjera sjever-jug od Baltika do Hrvatske, kao i energetsko-tržišnih veza tih zemalja.
U vrijeme trenutnih političkih i drugih procesa u Europi i svijetu (mostobran u migracijskim procesima, rat u susjednoj Ukrajini, brana gender ideologije, pitanja naftnih i plinskih tokova, strateška prometna europska tranverzala sjever-jug i dr.) Višegradska skupina dobiva na velikom značaju.
Suradnja Višegradske skupine s Hrvatskom (i Slovenijom) sastoji se ne samo u zajedničkim vrijednostima ili postojećim zajedničkim interesima u vezi s politikama EU-a i proširenja Unije nego i činjenici uzajamnih prednosti da su Hrvatska i Slovenija prirodna južna vrata Višegradske skupine.
Zanimjivo je da na summitu Višegradske skupine u listopadu 2015. u Mađarskoj umjesto uobičajene 4 državne himne zemalja članica intonirana i hrvatska himna „Lijepa naša domovino“ i to prva po redoslijedu!
Vrlo važnu riječ na tom summitu imala je hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, motor pokretač nove hrvatske vanjske politike koja će u novom ministru Kovaču zasigurno imati potporu za međunarodno pre-pozicioniranje naše zemlje.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
