15. veljače 1991. osnovana Višegradska skupina – zašto je važna Hrvatskoj

Dana 15. veljače 1991. osnovana je (zapravo obnovljena) Višegradska skupina koja se sastoji od četiri bivše komunističke zemlje Srednje Europe: Mađarske, Poljske, Češke i Slovačke. Pokrenuta je zbog zajedničkog povijesnog kontinuiteta, gospodarskog i drugog povezivanja tih zemalja.

Višegradska skupina danas dobiva na značenju i snazi, posebno zbog snažnog otpora nekim mainstream trendovima sa Zapada kao: antimigracijska politika, odnos prema Rusiji (tu nema potpune konzistentnosti te 4 zemlje), politika zaštite obitelji i braka, gospodarska suradnja, pravac Baltik-Jadran i dr.

Bivše hrvatske vlasti zanemarivale su vrijednost Višegradske skupine i bile ponajviše regionalno okrenute prema balkanskim zemljama, posebno Srbiji.

Dolaskom predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović Hrvatska se aktivno okrenula drugoj regiji: prostoru kojem je pripadala stotinama godina i s kojim dijeli teret komunističkog nasljeđa koji se zove Višegradska skupina.

Povijesna pozadina Višegradske skupine – višestoljetna regija Hrvatske

Ideja o suradnji srednjoeuropskih država, prepoznavanje zajedničkih interesa te suradnja u vezi s tim interesima prisutna je u našoj regiji još od srednjeg vijeka. U višegradskoj kraljevskoj palači izgrađenoj sjeverno od Bude, na desnoj strani rijeke Dunava u studenome 1335. godine na inicijativu mađarskog i hrvatskoga kralja Karla Roberta, održano je vijećanje na kojem su sudjelovali poljski kralj Kazimir III. i češki kralj Ivan Luksemburški. Cilj je sastanka triju kraljeva bio da otklone neprijateljstva i izgrade politički sporazum o gospodarskim i trgovinskim pitanjima koja se odnose na njihova kraljevstva.

Suradnja je obnovljena u veljači 1991. godine kada su mađarski premijer József Antall, predsjednik Poljske Republike Lech Walesa i predsjednik Čehoslovačke Vaclav Havel potpisali Višegradsku deklaraciju. Podjelom Čehoslovačke 1993. godine i danas prosperitetna Višegradska skupina ima četiri članice.

Višegradska skupina – zaštitni znak Srednje Europe

U posljednja je dva desetljeća Višegradska četvorka postala političkim zaštitnim znakom. Suradnja četiriju zemalja upotpunjena je u gospodarskim, trgovinskim, euroatlantsko- integracijskim, sigurnosno-političkim pitanjima te pitanjima politike susjedstva i europske politike.

Glavni se voditelji višegradskih zemalja još od razdoblja pregovora o pridruživanju Uniji usuglašavaju u istaknutim europskim pitanjima te prije svakog zasjedanja Europskog vijeća usuglašavaju svoje stavove. Suradnja V4 u mnogobrojnim je slučajevima donijela značajne uspjehe u ostvarivanju njihovih interesa u Bruxellesu, među kojima možemo spomenuti kohezijsku politiku, zajedničku agrarnu politiku, energetsku i klimatsku politiku, zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku, politiku susjedstva te proširenje Unije i rad Schengenskog sustava.

Višegradska skupina ima vrlo aktivnu političku i gospodarsku suradnju sa baltičkim zemljama, Bugarskom, Rumunjskom, Slovenijom i u novije vrijeme politikom predsjednice Kolinde-Grabar Kitarović i Hrvatskom.

Svijetla budućnost Višegradske skupine – i Hrvatske!

Jedan od prioriteta Višegradske skupine trenutno je stvaranje suvremenih prometno-infrastrukturnih veza smjera sjever-jug od Baltika do Hrvatske, kao i energetsko-tržišnih veza tih zemalja.

U vrijeme trenutnih političkih i drugih procesa u Europi i svijetu (mostobran u migracijskim procesima, rat u susjednoj Ukrajini, brana gender ideologije, pitanja naftnih i plinskih tokova, strateška prometna europska tranverzala sjever-jug i dr.) Višegradska skupina dobiva na velikom značaju.

epa04968409 Hungarian President Janos Ader (2-L) receives his counterparts Milos Zeman of the Czech Republic (L), Andrej Kiska of Slovakia (R) and Kolinda Grabar-Kitarovic of Croatia (2-R) prior to the meeting of heads of state of the Visegrad Group countries in Balatonfured, 124 kms southwest of Budapest, Hungary, 08 October 2015. The discussions will focus on migration, climate change and the situation in the western Balkans. EPA/TAMAS KOVACS HUNGARY OUT

Suradnja Višegradske skupine s Hrvatskom (i Slovenijom) sastoji se ne samo u zajedničkim vrijednostima ili postojećim zajedničkim interesima u vezi s  politikama EU-a i proširenja Unije nego i činjenici uzajamnih prednosti da su Hrvatska i Slovenija prirodna južna vrata Višegradske skupine.

Zanimjivo je da na summitu Višegradske skupine u listopadu 2015. u Mađarskoj umjesto uobičajene 4 državne himne zemalja članica intonirana i hrvatska himna „Lijepa naša domovino“ i to prva po redoslijedu!

Vrlo važnu riječ na tom summitu imala je hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, motor pokretač nove hrvatske vanjske politike koja će u novom ministru Kovaču zasigurno imati potporu za međunarodno pre-pozicioniranje naše zemlje.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: Narod.hr/hgk.hr/
Photo: Chancellery of the President of the Republic of Poland