Španjolski građanski rat je naziv za krvavi oružani sukob koji se od 1936. do 1939. godine vodio u Španjolskoj između ljevičarske vlade i različitih socijalističkih skupina na jednoj, te desničarskih nacionalističkih pobunjenika na čelu s Franciscom Francom na drugoj strani, koji su imali podršku svrgnute monarhije i vojske.
Na današnji dan 1936. godine započeo je Španjolski građanski rat, kad su nacionalisti generala Francisca Franca podigli ustanak protiv vladajućih republikanaca (uz koje je pristao veliki broj socijalista, komunista i anarhista). Zanimljivo je da je Francov ustanak započeo u Španjolskom Maroku, dakle u Africi. Naime, sjeverni dio današnjeg Maroka bio je u to doba još pod španjolskom kolonijalnom vlasti. Upravo je u tom kraju postojala velika koncentracija nacionalista, koji su podigli ustanak, a potpomoglo ih je i lokalno muslimansko stanovništvo.
Zanimljiva je činjenica da se u trenutku dizanja ustanka general Francisco Franco nalazio na Kanarskim otocima. Naime, onamo je u doba njemu neprijateljske republikanske vlade bio premješten s pozicije načelnika glavnog stožera španjolske vojske. Dakako, taj premještaj general Franco doživljavao je kao svojevrsno istjerivanje. Nakon dizanja ustanka, Franco je već u sljedećim danima odletio s Kanarskih otoka u Španjolski Maroko, koji je pristao uz njegove nacionaliste. Franco je ondje preuzeo zapovjedništvo nad Afričkom armijom, s namjerom da ju se upotrijebi za zauzimanje ostatka Španjolske.
U Španjolskoj je nacionalistima na ruku išlo to što su srž njenih oružanih postrojbi činile jedinice pod zapovjedništvom profesionalnih časnika te iskusne kolonijalne trupe. Brojčano jače republikanske snage su se pak sastojale samo dijelom od profesionalne vojske, dok su većinu činile slabo organizirane i koordinirane milicije, kojima je veliki problem predstavljala nedisciplina. Dodatni problem je bio i veliki ideološki raskol na republikanskoj strani – dok je dio pristaša Republike isključivo htio obraniti demokratske institucije, anarhisti i trockisti su građanski rat shvatili kao priliku za izvođenje komunističke revolucije.
Također, Španjolski građanski rat je bio i sukob tradicionalno sukobljenih španjolskih dijelova, ponajprije Katalonije (središte anarhista i ljevičara, kao i internacionalnih brigada koje su popunjavali indoktrinirani mladići iz brojnih europskih zemalja, pa i Hrvatske) te Kastilje (glavna španjolska regija, središte frankista i katolika). Činjenica da se svrstala uz ljevičare i Republiku stajala je Baskiju (sjeverozapadnu pokrajinu Španjolske i zasebnu etničku cjelinu sa stoljetnim tendencijama osamostaljivanja) velikih žrtava u bombardiranjima od strane Luftwaffea (znamenita Guernička tragedija). Koncentriranje frankista i saveznika uz geopolitički i gospodarski najvažnije i najveće gradove (Madrid, Valencia, La Coruña, Sevilla,…) također su odlučili o njegovoj konačnoj pobjedi, u ožujku 1939.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
