Na Mirogoju je Hermann Bolle izgradio oko 500 metara duge arkade s 20 kupola. Zanimljivo je znati da je Bolle isprva namjeravao cijeli Mirogoj okružiti arkadama sa svih strana, no za to nije bilo dovoljno novca.
Na današnji dan 1845. rođen je u arhitekt koji je ostavio vjerojatno najveći trag na današnji izgled grada Zagreba – Hermann Bolle. Premda oko njegovih intervencija postoje kontroverzna mišljenja, njemu dugujemo današnji monumentalni izgled zagrebačke katedrale, veličanstvenih arkada na Mirogoju, svetišta u Mariji Bistrici i mnogih drugih građevina u Zagrebu i ostatku Hrvatske. Gradio je i bio uključen u gradnju Đakovačke katedrale, gimnazije u Osijeku, zgrade HAZU-a u Zagrebu, Muzeja za umjetnost i obrt, kurije na Kaptolu i Novoj vesi i mnogih drugih građevina.
Hermann Bolle nije bio Hrvat, što je očito već iz njegovog imena. Rođen je u Njemačkoj, u gradu Kölnu, upravo na današnji dan 1845. godine. Köln je bio značajan katolički grad i sjedište nadbiskupije. Bolleov otac posjedovao je građevinsku tvrtku, a mladi se Hermann školovao za graditelja i odradio praksu u tom očevom poduzeću. S 22 godine postao je član ateljea Heinricha Wiethasea, poznatog arhitekta Kölnske nadbiskupije. U takvom okružju prirodno je da se mladi Bolle orijentirao prema crkvenoj arhitekturi.
Bolle je još više napredovao u obrazovanju kad je s 27 godina otišao u Beč i zaposlio se kod arhitekta Friedricha von Schmidta, počasnog građanina tog grada, koji je između ostaloga projektirao bečku gradsku vijećnicu. Usporedo s radom Bolle je studirao arhitekturu na Bečkoj akademiji.
Zanimljivo je saznati kako je Bolle došao u dodir s Hrvatskom. Naime, na jednom studijskom putovanju u Italiji Bolle je upoznao znamenitog đakovačkog biskupa Josipa Jurja Strossmayera, kao i utjecajnog povjesničara umjetnosti Isu Kršnjavog. U to doba je Strossmayer gradio đakovačku katedralu, pa je Bolle preuzeo vođenje njene gradnje. Zatim je dobio niz poslova u Zagrebu, pa se s otprilike 33 godine za stalno naselio u Zagrebu.
U Zagrebu je Bolle sagradio značajnu zgradu Muzeja za umjetnost i obrt (nasuprot HNK) u stilu njemačke renesanse. U Mariji Bistrici restaurirao je hodočasnički kompleks.
Najmonumentalniji Bolleovi projekti u Zagrebu su svakako su groblje Mirogoj i zagrebačka katedrala. Na Mirogoju je izgradio oko 500 metara duge arkade s 20 kupola. Zanimljivo je znati da je Bolle isprva namjeravao cijeli Mirogoj okružiti arkadama sa svih strana, no za to nije bilo dovoljno novca.
Na zagrebačkom Kaptolu Bolle je napravio veliku intervenciju, koji mnogi povjesničari umjetnosti danas kritiziraju. Srušio je zidine i kule koje su nekada bile pred ulazom u katedralu, a samu građevinu katedrale, koja je stradala u potresu 1880. godine, obnovio je u neogotičkom stilu. Time je katedrala izgubila svoj dotadašnji barokni značaj, no Zagreb je dobio prepoznatljive tornjeve visoke preko 100 metara, koji mu daju karakter velegrada.
Bolle je u Zagrebu i umro, godine 1926. u dobi od 80 godina.
