19. srpnja 1464. Minčeta – monumentalno djelo Jurja Dalmatinca

Na današnji dan 19. srpnja 1464. gradnju čuvene dubrovačke kule Minčete preuzeo je najveći hrvatski graditelj Juraj Dalmatinac.

Što je Minčeta?

Minčeta je najsjevernija i najmonumentalnija tvrđava na dubrovačkim gradskim zidinama i najistaknutija točka obrambenog sustava Dubrovnika prema kopnu. Uz sv. Vlaha, svojevrstan je simbol grada Dubrovnika.

Tvrđava Minčeta je dobila ime po dubrovačkoj plemićkoj obitelji Menčetić koja je ustupila zemljište za njenu izgradnju. To je velika kružna kula, koja je utemeljena na širokom i čvrstom predziđu, a svojom visinom i impresivnim obujmom dominira sjeverozapadnim povišenim dijelom grada i zidina.

Minčeta ima izbačeno krunište, poduprto profiliranim kamenin konzolama. Krunište ima očitu estetsku, a ne fortifikacijsku funkciju, što znači da je sama kula za vrijeme Dubrovačke Republike bila gotovo neuništivo uporište.
S Minčete, kao najviše točke nad Dubrovnikom, pruža se veličanstven pogled na grad i na njegov položaj između strmih padina brda Srđ, s jedne, i otvorenog mora, s druge strane.

Minčeta je nastala u dvije faze, a njena gradnja početa je 1319. Nakon pada Carigrada, kojeg je kršćanska civilizacija Istoka, ali i Zapada, doživjela kao tragediju, Dubrovčani odlučuju utvrditi grad. Iz tog razloga su odlučili potpuno obnoviti Minčetu i njezin četverokutni oblik promijeniti u okrugli.

Odluka je donesena 1455., ali je gradnja zbog epidemije kuge, započela tek 1461. prema projektu jednog od najznamenitijih graditelja u Europi – Micchelozza di Bartolomea iz Firence. Michelozzo je oko postojeće četvrtaste kule izgradio široko oblo utvrđenje prilagođeno novom načinu ratovanja koje je povezao s novoizgrađenim sustavom niskog ukošenog predziđa. Zidovi ovog novog utvrđenja bili su debeli šest metara i puni i imali su cijeli niz zaštićenih otvora za topove.

Skori pad Bosne po tursku vlast 1463. godine još je više ubrzao radove. Nakon Micchelozzova odlaska iz Dubrovnika, izgradnju Minčete na današnji dan preuzima i nastavlja Juraj Dalmatinac, koji je cjelokupnu zamisao o izgledu kule prilagodio i podigao na višu razinu, dajući joj ovakav veličanstven i monumentalan oblik, dok je njezino sadašnje prošireno krunište kasnija dogradnja.