Jedan od onih koji najviše svijetli na sjajnom obzorju hrvatske povijesti zasigurno je Faust Vrančić. On je bio katolički svećenik, biskup i genijalni znanstvenik iz Šibenika. Umro je na današnji dan 20. siječnja 1617. u Veneciji, a pokopan je po vlastitoj želji na otoku Prviću pored Šibenika. Tamo se od 2012. nalazi Memorijalni centar „Faust Vrančić“.
Razradio je 56 nacrta inovativnih uređaja koji odražavaju ne samo njegovu tehničku genijalnost, već i duboki humanistički duh. Glavni razlog sakupljanja i razvoja njegovih nacrta bio je omogućavanje lakšeg rada i kvalitetnijeg života puka. Dva najznačajnija djela iz „Machinae Novae“ danas su uzeta zdravo za gotovo. Većina ljudi nije ni svjesna da potječu upravo od našeg velikog znanstvenika Fausta Vrančića.
Prvi je nacrt lančanog mosta, vizionarske ideje koja je ostvarena tek stoljećima kasnije kad je razvoj tehnike omogućio gradnju takve konstrukcije. Najreprezentativniji primjeri takvog mosta su Golden Gate u San Franciscu i Széchenyi lánchíd u Budimpešti. Drugi značajni Faustov nacrt je Homo Volans, prvi funkcionalni i testirani padobran. Prvi nacrt padobrana pripisuje se Leonardu da Vinciju, s čijim Atlantskim kodeksom se najvjerojatnije Faust upoznao tijekom svog boravka u Rimu. Moramo uzeti u obzir činjenicu da Kodeks u svoje vrijeme nije objavljen te nije nikad dokazana uspješnost Leonardovog padobrana. On je po legendi svoje sluge tjerao da ga testiraju skakanjem s visina. „Machinae Novae’’ napokon su objavljene uz dozvolu dužda 1615. u Veneciji, a Faust tamo umire već dvije godine poslije.
Osim „Machinae Novae’“ Faust je izdao još jedno značajno djelo, „Rječnik pet najplemenitijih jezika Europe„ („Dictionarium quinque nobilissimarum Europae linguarum, latinae, italicae, germanicae, dalmaticae et ungaricae“) objavljen 1595. Smatra se početkom hrvatske leksikografije i ujedno je bio, ne samo prvi hrvatski, već i prvi mađarski rječnik.
