20. studenoga Španjolske mučenice – koja je uloga Hrvata u građanskom ratu Španjolske i masakrima katolika?

Foto: vistyr.org

Godine 1936. komunisti i anarhisti, u građanskom ratu, počeli su masovni i opći progon Crkve i katolika u Španjolskoj, te su ubili na tisuće svećenika i časnih sestara, te desetine tisuća katolika, paleći i pljačkajući stotine crkava diljem države. Značajnu ulogu u republikanskoj vojsci imale su ljevičarske skupine socijalista, anarhista, komunista, pa čak i boljševika (SSSR je poslao samo 700 vojnih instruktora). Mnogo ljevičarskih boraca došlo je i iz Jugoslavije.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Važno je reći i da službeni registar Španjolskih dobrovoljaca (mahom komunista članova KPJ) s teritorija prve Jugoslavije iznosi 1775 vojnika u Internacionalnim brigadama Španjolske. Nažalost, najveći broj komunista otišlih u rat u Španjolsku dolazio je upravo iz Hrvatske (48%), zatim Slovenije (23%), Srbije (18%), Crne Gore (3,2%) i Makedonije (1,5%). Treba spomenuti neka poznata zloglasna imena koja su bila u Španjolskoj koja su kasnije sudjelovala u postratnim pokoljima nad Hrvatima kao Josip Broz Tito, Koča Popović, Peko Dapčević, Ivan Krajačić, Kosta Nađ, Petar Drašpin i dr.

Treba još istaknuti da su ovi navedeni zločinci i drugi španjolski borci u Jugoslaviji smatrani herojima i svaka kritika njih kažnjavala se zatvorom i progonom.

Srbijanski novinar Pero Simić smatra da je Tito u Španjolskoj bio pod vodstvom sovjetskog NKVD-a.On navodi svjedočanstvo Josipa Kopiniča, sovjetskog obavještajca u Španjolskoj, da se nakon Gorkića, koji je bio predstavnik Kominterne za Španjolsku, Tito prihvatio „dobrog dijela tih poslova”. Tito je navodno išao na “inspekcijska putovanja” u Španjolsku i bio „šef štaba za likvidacije”, koji su još činili talijanski komunist Vittorio Vidali i Jugoslaveni /Hrvati Ivan Krajačić, Ivan Srebrenjak i bosanski Srbin Vlajko Begović.
Titov bliski suradnik Leo Mates je 1983. godine izjavio Dedijeru da je Tito „činio prljave usluge u Španjolskoj”, precizirajući “Tito je tamo čistio ljude.”

Tekst se nastavlja ispod oglasa

A naše današnje blaženice, jake i ponizne žene, bile su redovnice Reda pohođenja Marijina koji su osnovali sveti Fanjo Saleški sveta Ivana Fanciska de Chantal. One su živjele sakrivene u provm samostanu Pohođenja u Madridu, predane molitvi i kontemplaciji. Godine 1936. počeo je progon Crkve od socijalista, komunista i anarhsta, te su ubijene tisuće svećenika i časnih sestara, te 13 biskupa.

Bio je to klasični zločin iz mržnje protiv vjere.

No, u Jugoslaviji slavio se kao herojski čin ‘španjolskih boraca’ (ili češće zvanih ‘španski borci’, premda je Srba bilo najmanje) čiji postupci i sudjelovanje u masovnim ubijanjima nije bilo upitno kao zločin. I danas se, nažalost,  u Europi taje razmjeri ovog zločina lijevih totalitatarista i ekstremista u Španjolskoj , baš kao i nedavno “slavljene” Oktobarske revolucije u Rusiji i okolnim zemljama Ukrajini, Bjelorusiji, Gruziji i dr.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Od 83 redovnice u samostanu u Madridu ostalo je samo sedam njih čuvati samostan, ali i one su se morale skloniti pred zvjerstvima republikanaca i komunista. Uskoro su postale svjesne da ih čeka mučeništvo.

Njih sedam časnih sestara ubijeno je bez milosti od strane revolucionara.

Prošlo je više od 80 godina od mučeništva ovih žena čiji je jedini krimen bio da se mole Bogu. Evo njihovih imena:

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Blažena M. Gabriela – 64 godine

Blažena Terezija M. – 48 godina

Blažena Josipa M. – 55 godina

Blažena M. Ines – 36 godina

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Blažena M. Engracia – 39 godina

Blažena M. Angela – 43 godine

Blažena M. Cecilija – 26 godina

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.