Na današnji dan 22. srpnja slavi se sveta Marija Magdalena – prva osoba koja je vidjela uskrslog Krista ili Marija iz Magdale (prema antičkom gradu Magdala na Genezaretskom jezeru), žena iz koje je Isus istjerao sedam zlih duhova prema svjedočanstvu dvojice evanđelista.
Štujemo je kao vjernu Kristovu učenicu, koja ga je pratila i stajala pod križem u času njegove smrti, o čemu govore svi evanđelisti. Prekrasno svjedočanstvo o njoj kako prati Isusovu majku Mariju i Krista do križa dao je film „Pasija“ redatelja Mel Gibsona. U njemu je Marija Magdalena prikazana kao jedan od centralnih likova Isusovih posljednjih trenutaka života.
Ono što je najzanimljivije, ta velika grešnica i bludnica, ali i obraćenica koja je svim srcem prionula uz Krista, bila je prva osoba koja ga je vidjela nakon uskrsnuća. O tome svjedoče sva četvorica evanđelista. Ovo je svjedočanstvo koje je dao evanđelist Marko:
“Kad uskrsnu u prvi dan sedmice, Isus se najprije ukaza Mariji iz Magdale, iz koje bijaše istjerao sedam zlih duhova. Ona ode i to javi onima koji bijahu njegovi pratioci, a sad bijahu u tuzi i suzama” (Mk 16,9-10).
Prazan grob te ukazanje Isusa Mariji iz Magdale krasno je opisao sveti Ivan u 20. glavi svoga evanđelja.
Njezino se štovanje u zapadnoj Crkvi raširilo posebno u XII. stoljeću, a smatra se velikom pokornicom koja je iz zahvalnosti Isusu provela cijeli život u teškoj pokori.
Slikari su je obično prikazivali kako pere suzama Kristove noge, a kosom ih otire, poistovjećujući je s biblijskom javnom grešnicom. O njezinom životu i sudbini kružile su mnoge legende. Prema grčkoj predaji povukla se u Efez s Blaženom Djevicom Marijom i tamo provela ostatak života. Francuska legenda pak tvrdi da je Marija Magdalena s Lazarom iz Betanije i njegovim sestrama Martom i Marijom (neki čak smatraju da je ona ta Marija) te nekim drugim prijateljima doplovila u Marseille i sudjelovala u evangelizaciji i obraćenju Provanse. Zatim je 30 posljednjih godina živjela kao pustinjakinja i pokajnica u špilji Sainte-Baume, nedaleko Marseillea.
Marija Magdalena je štovana i u Hrvatskoj. Mnoge župe i crkve u Hrvatskoj posvećene su ovoj svetici: Donja Kupčina kod Jastrebarskog, Oštrc kod Jastrebarskog, Mala Gorica kod Svete Nedelje, Marija Magdalena kod Pušće, Tompojevci, Luč kod Petlovca, Marjančaci kod Valpova, Bebrina, Štivica kod Starog Petrovog Sela, Donja Obrijež kod Pakraca, Sopje, Čazma, Kapelica kod Garešnice, Kapela, Krapinske Toplice, Kuzminec kod Mihovljana, Bisag Veliki kod Breznice, Vinično kod Visokog, Ivanec, Kneginec, Štrigova, Donji Kraljevec, Sela kod Siska, Sunja, Prilišće kod Netretića, Stajnica kod Brinja, Gospić, Ričice kod Lovinca, Šorići kod Kanfanara, Krnica-Mutvoran kod Marčane, Labin, Brod na Kupi kod Delnica, Vele Mune kod Matulja, Povile kod Novog Vinodolskog, Porat kod Dubašnice na Krku, Banjol na Rabu, Nerezine na Lošinju, Svirče kod Jelse na Hvaru, Putniković kod Stona, Banići u Dubrovačkom primorju, Mandaljena u Župi dubrovačkoj.