Arbanas je stari hrvatski etnonim za ljude s područja današnje sjeverne Albanije ili obalnih dijelova današnje Crne Gore. Hrvatski Arbanasi iz okolice Zadra podrijetlom su iz područja Skadra, a potomci su imigranata iz tri sela u okolici Bara u Crnoj Gori: Šestani, Briska i Livari. Došli su u tri migracijska vala. Pri dolasku u Hrvatsku, na putu do Zadra, manji je dio ostao u Baškoj Vodi i na Čiovu. Prvo su se nastanili u hrvatskom selu Zemuniku Donjem, a 1726. godine došli su do Zadra gdje ih i danas ima najviše. Dio grada Zadra, Arbanasi, nazvan je po njima.
Zmajević, Vicko, hrvatski crkveni političar i pisac (Perast, Boka kotorska 23. XII. 1670 – Zadar, 11. IX. 1745). Filozofiju i teologiju završio u Rimu; bio je opat opatije sv. Jurja u Perastu (1695–1701), potom 1701–13. barski nadbiskup i primas Srbije te od 1713. zadarski nadbiskup; također bio papinski vizitator za balkanske zemlje pod Turskom. Znatno je utjecao na papinsku politiku na Balkanu.
Pisao crkvenopovijesne i dogmatsko-polemične rasprave i poslanice bujne retorike te pisma na talijanskom, latinskom i albanskom jeziku. Predsjedao albanskomu crkvenomu saboru u Mrkinju (te napisao zaključke sabora na latinskome i albanskome, važne za upoznavanje društvenih prilika u Albaniji i za povijest albanskoga jezika), zagovarao rimsku koncepciju unijatstva, poticao osnutak glagoljaškoga kolegija u Zadru (otvoren 1748), naselio u razdoblju 1726–33. u zadarskoj okolici albansko stanovništvo iz krajine ispod Skadarskoga jezera i time utemeljio selo Arbanasi.
Arbanasi u Hrvatskoj
Godine 1726. za naseljavanje Arbanasa iz okolice Skadarskog jezera ustupljeno određeno zemljište ograničeno ‘od istoka i zapada nadbiskupsko imanje Zadra, od sjevera javni put i od juga zemlje Giovannija Battiste Stocca’.
Hrvatski Arbanasi iz okolice Zadra podrijetlom su iz područja Skadra, a potomci su imigranata iz tri sela u okolici Bara u Crnoj Gori: Šestani, Briska i Livari. Došli su u tri migracijska vala. Pri dolasku u Hrvatsku, na putu do Zadra, manji je dio ostao u Baškoj Vodi i na Čiovu. Prvo su se nastanili u hrvatskom selu Zemuniku Donjem, a 1726. godine došli su do Zadra gdje ih i danas ima najviše. Dio grada Zadra, Arbanasi, nazvan je po njima.
Naseljavanje je, pod utjecajem i vodstvom nadbiskupa Zmajevića, bilo zbog oživljavanja opustošene Dalmacije, osobito zadarskog zaleđa, nakon Kandijskih ratova s Turcima, od kojih se veliki dio odvijao na hrvatskom teritoriju s Hrvatima kao velikim ratnicima i borcima protiv Osmanlija.
Poslije prvoga vala naseljavanja, uslijedio je i drugi, a vlasti se na različiti načine osiguravale da doseljenici budu integrirani. Bilo je još nekoliko valova doseljavanja što se dade razabrati i iz rasprostranjenosti prezimena.
Poznati Arbanasi u Hrvatskoj
– prof. Leonardo-Nardi Bajlo, sporski pedagog
– Romano Bajlo – selektor hrvatske veslačke selekcije, olimpijac
– Obitelj Dešpalj / Valter, Maja i Pavle – glazbena obitelj poznata širom svijeta
– Šime Dešpalj – maestro
– mons. Simeone Duca – tajnik Vatikanskog arhiva i dobrotvor Zadra i Arbanasa
– Giuseppe-Pino Gjergja – košarkaš – trener
– Josip Gjergja – hrvatski političar i diplomat, pomoćnik ministra vanjskih poslova bivše SFRJ
– Mladen Grdović – hrvatski pjevač
– Tomislav Ivčić – hrvatski pjevač
– Vedran Ivčić – hrvatski pjevač
– dr. Albino Jović – liječnik – poznati kardiolog
– Božidar Kalmeta – političar – dugogodišnji gradonačelnik Zadra, bivši ministar u Vladi Republike Hrvatske
– Bernard Kotlar – autor multimedijskog CD-a “Zadarski Arbanasi”, dobitnik “Grba Grada Zadra” (2002.)
– Danijel Kotlar – brigadir u miru, dožupan Zadarske županije
– Marijo Kotlar – akademski slikar-konzervator
– dr. Kruno Krstić – autor Rječnika govora zadarskih Arbanasa i Razlikovnog rječnika hrvatskog i srpskog jezika u NDH
– Ivo Ljubičić – nogometaš i gospodarstvenik
– Hrvoje Macanović – otac hrvatskog sportskog novinarstva
– Đani Maršan – hrvatski pjevač, u novije doba diplomat
– Đuro Marušić – jedan od osnivača «Narodnog lista»
– Bepo Matešić – tenor «Zadarskih kantadura»
– Berto Matešić – tenor zbora HRT-a
– Ivica Matešić-Jeremija – vojni izaslanik RH u Italiji hrvatski književnik,publicist
– Dalibor Musap – osnivač i vođa grupe Riva – pobjednice Eurosonga 1989.
– dr. Ivo Perović – ban Banovine Hrvatske za vrijeme Aleksandrove «šestojanuarske diktature»
– Dino Perović – direktor «Čistoće» Zadar
– prof. Slavko Perović – liječnik – poznati pedijatar
– Pavao Luč Relja – mecena, po njemu se zove zadarska četvrt Relja
– Enco Sovitti – košarkaš
– prof. Aleksandar Šandri Stipčević – povjesničar i hrvatski književnik
– Augustin Stipčević – napisao zadarsko-arbanašku sagu u ciklusu od 4 romana
– prof. Josip Vladović Relja – predavač albanske književnosti u Prištini, te autor «Nite» romana o doseljenju Arbanasa
– dr. Milan Vladović – bivši predsjednik Udruženja hrvatskih pravnika
