Na današnji dan 1995. godine otvorena je jedna od najreprezentativnijih javnih zgrada u Zagrebu – Nacionalna i sveučilišna knjižnica (NSK) u Ulici Hrvatske bratske zajednice.
Prije preseljenja u novu zgradu knjižnica je bila smještena u secesijskoj zgradi na Marulićevom trgu iz 1913. godine (danas Hrvatski državni arhiv).
Kamen temeljac za novu zgradu postavili su još 1988. godine akademici Andro Mohorovičić i Ivan Jurković. Zgradu su projektirali hrvatski arhitekti Velimir Neidhardt, Davor Mance, Zvonimir Krznarić i Marijan Hržić. Nova zgrada NSK ogromnih je dimenzija – ukupno ima 44.432 kvadratna metra.
Daleko je najveća knjižnica u Hrvatskoj i sadrži oko 3 milijuna svezaka knjiga. U zgradi NSK danas se čuvaju neprocjenjiva hrvatska nacionalna blaga – poput starih kodeksa na pergameni.
NSK čuva i primjerke prve hrvatske tiskane knjige – “Misala po zakonu rimskog dvora” iz 1483. godine.
Danas je NSK centar studentskih i znanstvenih događanja ne samo u gradu Zagrebu, već i u cijeloj Hrvatsku.
Podsjetimo se da je ovaj objekt napravljen za vrijeme rata u Hrvatskoj, kao što je i većina kapitalnih projekata i investicija u glavnom gradu (za vrijeme rata i poraća).
Tako se sjećamo, osim NSK, i gradnje tramvajskih pruga prvo do Prečkog, pa zatim do Dubca u Dubravi, izgradnje izuzetno prometno važnog podvožnjaka u Savskoj, početka gradnje nacionalnog stadiona, izgradnje telefonske i kanalizacijske mreže i niza drugih ulaganja ne samo u grad Zagreb nego i u cijelu Hrvatsku.
Nakon što je SDP preuzeo vlast u Zagrebu 2000. prestaje većina kapitalnih ulaganja u grad i gradski se novac troši uglavnom na održavanje postojećeg stanja i šminkanje gradskih ulica.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
