29. studenoga 1780. Terezijanizam – vladavina kraljice Marije Terezije i njen utjecaj na hrvatsko-ugarsko kraljevstvo

Foto: Wikimedia Commons / Andreas Möller

Zbog njezine znakovite i utjecajne vladavine, četrdesetgodišnje razdoblje vladavine Marije Terezije znano je kao Terezijanizam.

Svečana krunidba Marije Terezije za vladara Hrvatsko-Ugarskog kraljevstva održana je 1741. godine. Budući da se smatralo da žene nisu prikladne da vladaju Ugarskom, Marija Terezija je jednostavno uzela mušku titulu kralja. Nekoliko mjeseci prije krunidbe provela je uvježbavajući konjaničke vještine potrebne za tu krunidbu. Svečanost je održana u crkvi sv. Martina u Bratislavi. To je bilo tradicionalno mjesto krunidbe ugarskih i hrvatskih kraljeva, još od vremena kad su Osmanlije zauzeli Stolni Biograd (mađ. Székesfehérvár), koji je bio mjesto krunidbe još u srednjem vijeku.

Postojao je posebni ceremonijal krunidbe gdje je izvanredno važna bila Sveta kruna, koja je objedinjavala ugarsku i hrvatsku kraljevsku vlast.

Marija Terezija rođena je 13. svibnja 1717. u Beču, a umrla na današnji dan 1780. Bila je češka i ugarsko-hrvatska kraljica, austrijska nadvojvotkinja, prva i jedina žena koja je vladala Habsburškom Monarhijom. Zbog njezine znakovite i utjecajne vladavine, četrdesetgodišnje razdoblje njezine vladavine znano je kao Terezijanizam. Njezina je vladavina u nasljednim zemljama započela ratom na život i smrt. U razdoblju od 1740. do 1763. godine vodila je četiri rata koja su dovela do znatnih teritorijalnih gubitaka – prije svega Šleske, ali i talijanskih zemalja, piše zagrebinfo.hr

U vrijeme Marije Terezije, Hrvatska je podijeljena na županije, kao veće, i okružja, kao manje sastavne teritorijalne jedinice. Na čelu županija nalazio se župan (supremus comes), a niže i srednje plemstvo okupljalo se na županijskim skupštinama. Jedna od prvih reformi koje je Marija Terezija napravila bila je obnova triju slavonskih županija 1745. godine. Tako se od te godine u sklopu Hrvatske govorilo, osim o postojećim Zagrebačkoj, Varaždinskoj i Križevačkoj, i o Virovitičkoj, Srijemskoj i Požeškoj županiji, a vrlo brzo uspostavljena je i Severinska županija (sjedište Mrkopalj; Rijeka – Senj – Gorski kotar).

Ključno političko tijelo u Hrvatskoj bio je Sabor, tada još uvijek staleški, koji je svoje predstavnike slao u Namjesnički sabor u Požunu ili danas Bratislavi (zapravo Ugarski sabor). Na čelu sabora bio je ban, osoba koja je imala status potkralja i predstavljala glavnu državnu instituciju Hrvatske. Ban je za Marije Terezije bio obavezan polagati prisegu i na taj način potvrditi žezlo i zastavu (simbole banske časti), a za bana je uvijek birana osoba lojalna politici Dvora (što je omogućilo svojevrsne beneficije).

Banski stol (na čelu s protonotarom) kao sudbena ustanova postojao je još od 1723., a održavane su i Kraljevinske konferencije, svojevrsni sastanci vlade na kojima su donošene i provođene razne odredbe. Marija Terezija je 1767. godine formirala Hrvatsko kraljevsko vijeće (Consilium Regium), čime je uvelike povećala ulogu Hrvatske i smanjila njezinu ovisnost o Ugarskoj. Sjedište vijeća je do 1776. bilo u Varaždinu, kada je u gradu izbio veliki požar, nakon čega je (zajedno s Banskim stolom) preseljeno u Zagreb.

Staleži su uvelike protestirali protiv Vijeća, smatrajući ga instrumentom centralizacije te su se tako oslanjali na mađrasko plemstvo. Kraljica je vijeće ukinula 1779. godine kada je sve njegove ovlasti prenijela na Ugarsko namjesničko vijeće, a ne na Hrvatski sabor. Hrvatska je tada, po prvi puta u povijesti, postala podložna ugarskim državnim tijelima. Ukidanje Vijeća tako je zapravo još više oslabilo položaj Hrvatske unutar Monarhije i pripomoglo ugarskoj hegemoniji.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr