3. kolovoza blaženi Augustin Kažotić – prvi Hrvat kojeg je Crkva uzdigla na čast oltara

Foto: www.zg-nadbiskupija.hr

Augustin Kažotić prvi je Hrvat i prvi zagrebački biskup kojega je univerzalna Crkva uzdigla na oltar. Papa Klement XI. proglasio ga je blaženim 1702. godine.

Biskup Kažotić slovio je kao vrstan propovjednik, teološki pisac prosvjetitelj. Isticao se dobrotom s istančanim osjećajem za potrebe siromašnih. Povijest ga pamti kao zaštitnika obespravljenih, progonjenih, siromašnih i onih koji na bilo koji način trpe. Prve elementa znanja i redovničkog iskustva najvjerojatnije je stekao u dominikanskom samostanu u Splitu. Potom odlazi na viši teološki studij u Pariz. Laureat pariškog sveučilišta, Augustin Kažotić se pročuo kao učeni profesor i vrstan govornik u Francuskoj, Italiji i diljem Hrvatske.

Augustin se okušao i kao diplomat. Papa Benedikt XI. povjerava mu 1303. upravu Zagrebačke biskupije. Po dolasku u Zagreb biskup Augustin Kažotić provodi svestranu obnovu bogoslužja, uvodi zajednički časoslov za članove Prvostolnog kaptola, a aktualne pastoralne probleme rješava u zajedništvu s klerom na dijacezanskim sinodama 1307. i 1314. godine.

Povijest mu pripisuje ustroj posebnog zagrebačkog obreda s misnim obrascima preuzetim iz dominikanske liturgije. Biskupa Kažotića oduševljaju hodočašća, proštenja, procesija i javni masovni izričaji vjere običnog puka. Augustinu je poznato da je vjera kršćanskog puka isprepletena praznovjerjem, koje on opravdava vjerskom nepoučenošću i neznanjem. Po uzoru na dominikanska studia sollemnia u Zagrebu je ustrojio katedralnu školu s odsjekom za studij slobodnih vještina i teologije.

Zagrebačkom biskupu Augustinu Kažotiću povijest pripisuje izgradnju zdenca podno zidina zagrebačke katedrale. Za njegova biskupovanja je vjerojatno podignut i hospicij sv. Elizabete.  Svestrani znanstveni interes Augustina Kažotića očituje se u njegovoj rukopisnoj ostavštini koja sadrži djela iz područja slobodnih vještina, medicine, crkvenog govorništva, prava, teologije i nove legende. Njegova literarna djelatnost zadire u početke teološke refleksije u Hrvata.

U dva sačuvana izvorna teksta, Izlaganja o pitanju krštavanja slika i drugim oblicima praznovjerja (1320.) i O materijalnim dobrima Krista i njegovih učenika (1321./1322.) zagrebački biskup sa znanstvenom akribijom primjenjuje teološka načela u praktičnom kršćanskom životu. 1310. odlazi u Avignon kod pape Ivana XXII. nakon čega mu Karlo I. Robert zabranjuje povratak u Zagreb. Papa ga premješta u južnotalijanski grad sv. Marije (Luceru) gdje i umire 1323. Dvije godine kasnije, kalabrijski vojvoda Karlo zatražit će od Apostolske Stolice da zagrebačkog i lucerskog biskupa proglasi svetim. Augustinovo štovanje trajno je prisutno u dominikanskom redu, lucerskoj biskupiji i u hrvatskom narodu. Papa Klement XI. proglasio ga je blaženim 1702.

Augustin Kažotić prvi je Hrvat i prvi zagrebački biskup kojega je univerzalna Crkva uzdigla na oltar.

* Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr