Na današnji dan 9. srpnja 1991. spaljene su i izbrisane sa lica zemlje Ćelije, hrvatsko selo u istočnoj Slavoniji. Bilo je to prvo selo u Hrvatskoj koje je bilo spaljeno i sravnjeno sa zemljom, a stanovništvo ubijeno i protjerano.
Nakon Ćelija, po istom obrascu u svega četiri mjeseca spaljena su i uništena brojna hrvatska sela i naselja od Vukovara do Prevlake s namjerom da se uništi i protjera hrvatsko stanovništvo da bi se ti hrvatski krajevi proglasili dijelom Velike Srbije.
Stotine tisuća Hrvata je našlo spas u slobodnim dijelovima Hrvatske koji su trpjeli svakodnevno granatiranje i ubijanje civila i nevinih građana.
Uvod u okupaciju i spaljivanje Ćelija
Jedina krivica stanovnika Ćelija, mahom naseljenih ljudima iz Hrvatskog Zagorja, bila je ta što su bili Hrvati i što su se našli na strateškom pravcu JNA na relaciji Osijek-Vukovar. Zbog svoje odanosti novoj hrvatskoj državi, kao i činjenice da su Ćelije bile okružene srpskim selima, već u svibnju 1991. nakon događaja u Borovu Selu, Hrvati Ćelija dolaze pod blokadu i pritiske. Osobiti je pritisak bio iz okolnih srpskih sela koloniziranim Srbima iz BiH, Korduna, Banovine i Like, a naročito iz sela Bobota i Silaš.
Malobrojni i gotovo goloruki Hrvati Ćelija pružaju herojski otpor do 7. srpnja kada počinje veliki napad na selo. Na današnji dan četničke postrojbe lokalnih Srba uz pomoć JNA ulaze u selo i spaljuju svaku kuću.
Nakon protjerivanja Hrvata Ćelije postaju mjesto masovne grobnice ubijenih Hrvata iz Dalja i okolnih mjesta.
20 godina nakon rata o Ćelijama je snimljen dokumentarni film “Gdje su Ćelije” o tome kako povratnici danas žive i kako mjesto izgleda, te kako teško podnose što svakodnevno susreću i one koji su te 1991. bili na suprotnoj strani, a zbog kojih su morali napustiti svoja ognjišta i domove.
* Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
