Biskup Josip Juraj Strossmayer u zalog nam je ostavio civilizacijski i kulturološki temelj moderne hrvatske nacije, a Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) slijedi ideje svoga osnivača, istaknuo je predsjednik te vodeće hrvatske znanstvene i kulturne ustanove akademik Zvonko Kusić govoreći u utorak navečer na svečanoj akademiji koja je u palači HAZU pripremljena o 200. obljetnici rođenja utemeljitelja Akademije biskupa Josipa Jurja Strossmayera.
HAZU je vjeran ideji svoga osnivača da su znanost, obrazovanje i kultura ono što nas i danas pozicionira u Europi i svijetu kao što je i đakovački biskup Josip Juraj Strossmayer bio uvjeren kako su to uporišta Hrvatske u ondašnjoj Austro-Ugarskoj monarhiji, ustvrdio je akademik Kusić.
Pitanje koje se namaće i nakon dva stoljeća od rođenja biskupa Strossmayera jest kako to da je on i danas aktualan, rekao je predsjednik HAZU i odgovorio da je razlog tomu što su sve ideje i ostavarenja toga vizionara i gigantske figure hrvatske povijesti i danas najveće vrijednosti hrvatskoga društva.
Strossmayer je bio renesansna osobnost – svećenik koji je postao biskup sa samo 35 godina erudit, mecena, političar, briljantan govornik cijenjen i diljem Europe osobito nakon njegovih poznatih govora na Prvome Vatikanskom koncilu, snažna ličnost potekla iz skromne obitelji koja se uzdigla u sam vrh onodobne Europe čvrsto zastupajući stajalište da svaki narod, pa tako i njegov hrvatski narod, samo znanošću i obrazovanjem postaje kulturni narod.
Kako je rekao akademik Kusić, biskup Strossmayer ostvario je četiri monumentalna projekta – osnovao je 1861. godine Jugoslavensku akademiju znanosti i umjetnosti (danas HAZU), 1874. godine moderno Sveučilište, potaknuo je izgradnju Đakovačke katedrale dovršene 1882. godine te je 1884. otvorio Galeriju starih majstora u palači Akademije koja se njemu u čast danas zove Strossmayerova akademija starih majstora.
Rektor Boras: odnos vlasti prema znanosti i obrazovanju nije se promijenio
Biskup Strossmayer povezao je Akademiju kao vrhunsku ustanovu sa Sveučilištem kao pretpostavkom, rekao je rektor Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras. Ali, ocijenio je, dok Sveučilište i danas postoji, kao i ostala javna hrvatska sveučilišta, odnos vlasti prema znanosti i obrazovanju nije se promijenio kolikogod se mi trudimo. Rektor Boras smatra kako bismo trebali ponovno uvoditi u društvo vrijednosti za koje se zauzimao biskup Strossmayer.
Među brojnim uglednim uzvanicima bio je i ministar znanosti, obrazovanja i sporta Vedran Mornar koji je istaknuo kako ministarstvo koje vodi slijedi Strossmayerovo geslo – Prosvjetom k slobodi. Ipak, smatra kako nam u tome nedostaju društvena odgovornost, te odluka za zajedništvo protiv podjela.
Nazočne je pozdravio i đakovačko-osječki nadbiskup u miru mons. Marin Srakić koji je predsjedniku Akademije darovao tri sveska, od ukupno četiri planirana u ediciji naslovljenoj biskupovim životnim geslom “Sve za vjeru i za domovinu” , u kojima su na više od dvije tisuće stranica nalaze izabrane biskupove poslanice, okružnice, homilije, govori i pisma. Ediciju je pokrenula Đakovačko-osječka nadbiskupija o 200. obljetnici rođenja biskupa Strossmayera.
Izaslanik zagrebačkoga nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića biskupski vikar za kulturu mons. Nedjeljko Pintarić istaknuo je pak kako nam je zadaća nastaviti raditi na tragu duha biskupa Strossmayera.
Akademiji su nazočili brojni ugledni predstavnici državnih, crkvenih i znastveno-obrazovnih institucija, a u glazbenome programu maestro Orest Shourgot je na Guarnerijevoj violini King uz pratnju Domagoja Gušćića na glasoviru izveo “Chakonne” Tomasa Antonija Vitalija.
HAZU je u utorak u povodu 200. obljetnice rođenja svoga utemeljitelja biskupa Josipa Juraj Strossmayera priredio i simpozij “Josip Juraj Strossmayer – utemeljitelj i pokrovitelj Akademije”na kojemu je, među ostalim, rečeno kako “biskup Strossmayer zauzima jedno od najčasnijih mjesta u panteonu hrvatskih velikana”.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
