Katolička crkva danas slavi blagdan tri arkanđela: Mihaela (Mihovila), Gabrijela i Rafaela.
Sveti Mihovil zaštitnik je starog hrvatskog grada Šibenika, te Hrvatske policije i Hrvatske vojske.
Arkanđeo Mihael (Mihovil)
Ime Mihovil, u hebrejskom “Mikael”, znači “Tko je kao Bog”. Prema biblijskoj tradiciji, arkanđeo koji se u Bibliji spominje pet puta.
Sv. Mihovil, arkanđeo je “vojskovođa vojske nebeske”, vođa i pobjednik u borbi protiv pobunjenih anđela. Branitelj apokaliptične Žene i pobjednik sedmoglavog apokaliptičkog Zmaja (Otk 12, 1-9); prema liturgijskim tekstovima voditelj blaženih duša u raj, po starim ikonografskim predodžbama vagatelj duša na posljednjem sudu.
Štovanje sv. Mihovila počinje na Istoku u IV. stoljeću, a na zapadu potkraj V. stoljeća, i to sa spiljom ukazanja i hodočasničkim svetištem na Monte Garganu. Kult mu raste u Rimu nakon viđenja pape Grgura Velikog, koji je za vrijeme epidemije kuge ugledao arkanđela Mihovila nad Hadrijanovim mauzolejom (od tada prozvanim “Castel Sant Angelo”, tj. Anđeoska tvrđava).
Na Zapadu se sv. Mihovil od IX. stoljeća pojavljuje kao krilati anđeo, odjeven u tuniku, s plamenim mačem ili s kopljem u ruci. Od visokog srednjeg vijeka prikazuje se u suvremenoj vojničkoj opremi: u oklopu, kacigi, sa štitom i kopljem.
Lik ili kapela sv. Mihovila u mnogim gradovima postavljeni su pred gradskim vratima ili nad njima, radi odbrane od zlih sila. Isto tako radi zaštite lik sv. Mihovila često je postavljen i na vrh zvonika. Mnoge crkve na grobljima posvećene su sv. Mihovilu a to je u svezi s njegovom funkcijom vagatelja duša na posljednjem sudu i s funkcijom voditelja duša u raj.
Ikonografija prikazuje sv. Mihaela kao ratnika u oklopu i s mačem u ruci. Crkva pak od najstarijih vremena gaji prema svetom Mihaelu naročito štovanje i duboku pobožnost. Ona ga u borbi što se vodi protiv sila zla, a i vodit će se do konca vremena, promatra kao svoga moćnog zaštitnika, koji joj je svojom zaštitom trajno prisutan.
Velikog arkanđela jednako živo štuje istočna i zapadna Crkva. Razni staleži štuju sv. Mihovila kao svoga zaštitnika, u Italiji je zaštitnik javne sigurnosti, a Pio XII. proglasio ga je zaštitnikom radiologa. Njemačka ga također od davnine slavi kao svoga zaštitnika. Njegova se slika nalazila na bojnim zastavama već god. 955. u glasovitoj bitki protiv Madžara na Leškom polju kod Augsburga, kad je njemački car Oton I. Veliki pobijedio Madžare.
U ranom srednjem vijeku, osobito je bio štovan u tzv. Crvenoj Hrvatskoj, kao sveti Mihajlo. U suvremenoj Hrvatskoj su mnoge župne i podružne crkve podignute u čast sv. Mihovilu, a neka mjesta nose njegovo ime, npr. Donji Miholjac, Miholec, Mihovljan itd.
Sveti Mihovil zaštitnik je starog hrvatskog grada Šibenika, te Hrvatske policije i Hrvatske vojske.
Uz arkanđela Mihaela slave se i druga dva arkanđela Gabrijel i Rafael.
Arkanđeo Gabrijel
Gabrijel (hebr.: Božji čovjek), jedan je od trojice imenom poznatih arkanđela; objavljuje ljudima Božje odluke. U kršćanskoj ikonografiji lik na prikazima Navještenja.
Neke vjerske tradicije vjeruju da Gabriel nosi veliku trubu kojom će objaviti Sudnji dan i dolazak Boga, a kršanska i islamska tradicija ga također opisuje kao vjesnika ili glasnika, pa ga se često naziva “anđelom glasnikom”.
Do reforme katoličkog kalendara 1969. godine, spomendan Gabrijela bio je 24. ožujka, dan uoči blagdana Blagovijesti. Sada se slavi zajedno s Mihaelom i Rafaelom, 29. rujna. U ikonografiji se najčešće prikazuje kao navjestitelj s ljiljanom u ruci.
Zaštitinik je glasnika, poštara i filatelista.
Arkanđeo Rafael
Rafael je u Bibliji jedan od trojice imenovanih anđela, uz Mihovila i Gabrijela. Opisan je u Tobijinoj knjizi kao pratilac i pomoćnik mladog Tobije na njegovu putu u Rages. Pomogao mu je osloboditi Saru od demona Asmodeja, a izliječio je i Tobijina oca od slijepoće.
U popisu planetarnih anđela predstavljenih u židovskom kalendaru, Rafael vlada nad Suncem i nedjeljom.
Zaštitnik je ljekarnika i putnika.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
