Blagoslov kućnih ljubimaca, da ili ne? Što kaže papa Franjo, a što obrednik?

Foto: Thinkstock

Uz blagdan sv. Franje Asiškoga, kojega je Crkva slavila u utorak, neke zajednice održale su i blagoslov životinja, točnije kućnih ljubimaca. Što o tome kaže obrednik blagoslova, a što papa Franjo, izdvojila je IKA.

Sve što je Bog stvorio, sve je dobro! To znači da su sva živa bića, dakle i životinje, od Boga i zato ih smijemo blagoslivljati, tumači nam liturgičar iz Đakova prof. dr. Zvonko Pažin: “Kao što možemo blagoslivljati predmete koji nas okružuju, naravno da čovjek može blagoslivljati i životinje.

Podsjetio bih da su prije stotinjak godina, možda i manje, domaće životinje ljudima bile bitne za njihov život.

Kao što nam je danas razumljivo da ćemo blagosloviti automobil, da nas Bog čuva u vožnji, tako je prije bilo jako važno da se blagoslivljaju i domaće životinje, konji i krave, jer ljudi su od toga živjeli i tražio se Božji blagoslov da zaštiti životinje, da se na taj način posredno zaštiti i ljudski život. U Podvinju kod Slavonskog Broda prije je postojao običaj, koji danas zvuči neobično, da su ljudi doista s konjima išli oko crkve i molili da Bog posveti životinje. Ne daj Bože, ako konj ugine, prijeti glad i ne može se živjeti. Zato je to bilo jako važno i jako dobro.”

Postaje li nam životinja član obitelji?

“Postoje tri vrste životinja: divlje, domaće i kućni ljubimci. S domaćim životinjama koje su seljaku značile život, sve je jasno. Međutim, s blagoslovom kućnih ljubimaca na skliskom smo terenu.

Kad se kaže ‘kućni ljubimci’, onda životinju stavljamo u kuću i, nesvjesno, životinja tako postaje član obitelji. To je ono što nikad nije dobro, iako se neki s time neće složiti.

Ali u nekim, pa i mnogim slučajevima, kućni ljubimci zaista postaju zamjena za djecu i surogat za članove obitelji. Smatram da, ako blagoslivljamo kućne ljubimce, onda blagoslivljamo taj trend u kojem ćemo radije imati kućnog ljubimca nego, kako bi rekao pokojni don Anto Baković, ‘jedno dijete više’”, podsjeća prof. Pažin.

Papa Franjo o kulturi degradacije

Na taj je trend početkom godine upozoravao i papa Franjo, izrazivši žaljenje što “kućni ljubimci ponekad zauzimaju mjesto djece u društvu”. Sebičnost je to što neki ljudi ne žele imati dijete, a imaju pse i mačke koji zamjenjuju djecu. Ovaj fenomen već ranije, još 2014. je nazvao ‘kulturom degradacije’, primjećujući da je “emocionalni odnos s kućnim ljubimcima ‘lakši’ od ‘složenog’ odnosa između roditelja i djece”. Zbog toga je izravan kad kaže: “Ljubav i poštovanje prema životinjama, o čemu svjedoče i mnogi ljudi Crkve, uključujući i svetog Franju, ne mogu umanjiti niti zamijeniti druge duboke veze.”

“Ovaj papin stav izazvao je brojne negativne reakcije vlasnika kućnih ljubimaca koji nisu ni svjesni krajnosti kojima sve više svećenika svjedoči pri blagoslovu obitelji – da se u tom činu kućne ljubimce tretira kao ukućane.

Dogodila se familijarizacija kućnih životinja. Zato je potrebno i pri blagoslovu kućnih ljubimaca biti oprezan”, napominje prof. Pažin: “Rekao bih da to baš nije primjereno i da bi bilo bolje bez toga. Nevolja je u tome što se, u najboljoj namjeri, Crkva kojiput prilagođava svijetu, umjesto da nastoji učiniti da se ljudi prilagode Evanđelju. To je, čini mi se, jedan od problema liturgije i današnje Crkve. U najboljoj namjeri, da bismo bili suvremeni, gubimo nešto od svoje originalnosti i nešto što je bitno i to baš neće biti dobro.”

Neki loši primjeri ne bi smjeli biti prepreka korisnoj praksi

Fra Ivan Lotar, svetoduški koji je na blagdan sv. Franje blagoslivljao kućne ljubimce, svjestan je ovog problema: “Ne može se kućne ljubimce izjednačavati s ljudima. To je jedna od napasti u koju netko može upasti, ali to nije razlog da se zbog jedne problematike dokine cijela praksa, samo zato što je tako jednostavnije. Mislim da je puno ljepše izaći susret ljudima s ovim blagoslovom i odmah iskoristiti priliku pa ukratko protumačiti kršćansku antropologiju, odnosno pogled na kućne ljubimce ili na druge članove obitelji.”

U tekstu obreda blagoslova životinja stoji da je Bog djelitelj svih darova i u ljudskim potrebama i naporima i po životinjama pruža olakšanje. Zato ćemo se, ističe fra Ivan, “i mi u ovom slučaju osloniti upravo na utjehu i činjenicu da su mnoge naše obitelji, kao i mnogi od nas odrasli s kućnim ljubimcima i prošli zaista zahtjevne trenutke u životu upravo zahvaljujući pomoći tih Božjih stvorenja.”

Drugi oblik zaziva da Bog udijeli blagoslov da životinje služe našim potrebama. U sveopćoj molitvi, pak, ističe se da je Bog stvorio čovjeka i postavio ga da na zemlji bude gospodar svim stvorovima te tako očituje slavu Stvoriteljevu. Ukratko, nauk Crkve prema KKC (br. 2418) je: “Može se voljeti životinje; ne može im se davati osjećaje koje se duguje samo osobama.”

Sveti Franjo vegetarijanac?

Na ovo smo dužni upozoriti, jer u maniri ‘samoposlužnog’ pristupa nauku Crkve, po kojem je slobodno uzeti samo ono što nam odgovara i istrgnuti iz konteksta kojemu pripada, svjedoci smo sve češće zloupotrebe istina o stvorenom, stvorenjima i Stvoritelju.

Ipak, i papa Franjo koji nosi ime sv. Franje, već u prvoj godini svoga pontifikata, u kolovozu 2013. u Asizu je naglasio: “Čovjek je dužan pomagati rast prirode kako bi ona postala još ljepša i sličnija prvotnoj Božjoj zamisli.”

Iznad svega, sveti Franjo, koji poštuje sve oko sebe, ističe kako smo svi pozvani štititi svoje bližnje i kako bi ljudska osoba, koja je vrhunac svega stvorenog, trebala zauzimati središnje mjesto među stvorenjima, onako kako je sam Bog to zamislio.

Isti je papa u enciklici “Laudato si’” (2015.), u kojoj poziva na odgovoran odnos prema svijetu koji danas sve više pati zbog okrutnosti čovjekove ruke, upozorio da, dok uništavamo stvoreni svijet, time prijetimo i samouništenjem. I bili bismo nekorektni kad bismo tu encikliku smatrali samo ekološkom. Ona je, prije svega, podsjetnik i poziv čovjeku da bude gospodar svemu stvorenom u suradnji sa Stvoriteljem i obazirući se na svako stvorenje, a posebno na drugog čovjeka, jer samo čovjek je kruna stvaranja (Ps 8), ne životinja.

 

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/ika.hkm.hr

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.