“Svi možemo vidjeti da Europi prijeti vrlo ozbiljna demografska kriza, s kojom se današnji političari trude suočiti. A rodna ideologija usmjerena je protiv obitelji.”, istaknuo je praški nadbiskup kardinal Dominik Jaroslav Duka.
Intervju s kardinalom Dominikom Jaroslavom Dukom vodili su Maciej Szymanowski, iz Instituta Felczak, i Paweł Lisicki, glavni urednik poljskog tjednika Do Rzeczy. Intervju je objavljen na poljskom u časopisu Do Rzeczy, a djelomično ga prenosi visegradpost.
Maciej Szymanowski i Paweł Lisicki: Kako gledate na tvrdnje nadbiskupa Mareka Jędraszewskog da je komunistička ideologija zamijenjena LGBT ideologijom, da je “crvenu kugu zamijenila kuga u boji duge”?
Kardinal Dominik Jaroslav Duka: Čuo sam za primjedbe krakovskog mitropolita. Htio bih reći da je za mene u ovom kontekstu upotreba riječi “kuga” u potpunosti razumljiva. Moramo imati na umu da je crvena kuga oduzela Europi više od četvrtine njenog stanovništva. A rodna ideologija usmjerena je protiv obitelji. Riječ za obitelj na starom engleskom bila je hiwan, a hiwo i hiwa znače muž i supruga … Svi možemo vidjeti da Europi prijeti vrlo ozbiljna demografska kriza, s kojom se današnji političari trude da se suoče.
Maciej Szymanowski i Paweł Lisicki: Koliko su snažni LGBT pokreti u Češkoj, imaju li kakvu političku podršku?
Kardinal Dominik Jaroslav Duka: Prije godinu dana pojavio se nacrt zakona o istospolnim brakovima i njihovom pravu na posvojenje djece. Tada je Petr Piťha, svećenik i profesor na sveučilištu, naš drugi ministar obrazovanja nakon pada komunizma u skladu s dispozicijom koju je dao Ivan Pavao II, održao propovijed koja je, pomalo hiperbolično, iako ne bez opravdanja, prenijela apokaliptičnu viziju svijet kojim dominira LGBT. Homilija je pokrenula dubinsku nacionalnu raspravu i izazvala vrlo negativne reakcije. Unatoč tome, gore navedeni nacrt zakona konačno je uklonjen s dnevnog reda parlamenta.
Provjerio sam tko zapravo podržava homoseksualnu povorku u Pragu. To su sotonističke organizacije, češko ateističko društvo, češko pedofilsko društvo i neke privatne tvrtke… Nažalost, neki kršćani s ljevičarskim sklonostima također su glavni problem.
Maciej Szymanowski i Paweł Lisicki: Ivan Pavao II upozorava na totalitarne tendencije skrivene u liberalizmu. Faze: od stava prema LGBT pa sve do progona vjerske slobode. Je li moguće zaustaviti taj proces, je li reverzibilan?
Kardinal Dominik Jaroslav Duka: Postoji samo jedna demokracija. Nije liberalna, socijalistička nije kapitalistička. A niti je kršćanska. Češkim kršćanskim demokratima uvijek preporučujem knjigu kardinala Journeta Exigences chrétiennes en politique (kršćanski zahtjevi u politici). Neka kršćani stvaraju političke stranke, ali moraju biti svjesni da kršćanska stranka nije isto što i Crkva. Stranka funkcionira prema različitim principima. Demokracija podrazumijeva sudjelovanje najšire moguće skupine odgovornih, slobodnih pojedinaca u organiziranju društva.
Demokracija danas, a ne atenska vrsta, koja je uključivala i robove, trebala bi biti dostupna svima, pa ipak, može se postaviti pitanje može li netko tko nema poštovanja prema društvu imati pravo sudjelovanja. To može biti predmet rasprave samo po sebi.
Problem s liberalnim demokratima je u tome što oni sebe smatraju demokratima, a sve ostale nazivaju ekstremnom desnicom, totalitaristima, itd.
O stanju kršćanstva u Češkoj
Kardinal Dominik Jaroslav Duka: U glavnom gradu se nesumnjivo mogu vidjeti obnovljene crkve, ali i crkve koje su se zatvorile, što daje dojam da smo protestantska zemlja. Unatoč tome gledajući panoramu Praga s mnoštvom crkvenih kula i baroknim duhom,ne možemo pogriješiti: mi smo katolička zemlja. Kada se govori o češkom sekularizmu, postoji duboko ukorijenjena povijesna mješavina pojmova.
Tijekom reformi koje je pokrenuo Josip II krajem 18. stoljeća i uvođenja takozvane vjerske tolerancije, bilo je dopušteno proglasiti se sljedbenicima brojnih religija. Međutim, povijesno su mnogi Česi bili utrakvisti, reformistička tvorevina koja je nastojala ujediniti s rimokatolicima, a utrakizam nije bila jedna od mogućnosti. Stoga su zabilježeni kao ateisti ili nevjernici. Stoga se u našoj kulturi ljudi koji ne žive u bliskim odnosima s Crkvom često smatraju ateistima.
Imamo i problema sa statistikom, koja ne pokazuje cijelu sliku. Popis stanovništva 1991. godine postavljao je obavezno pitanje o religiji i nacionalnosti. U 2001. i 2011. godini odgovori na ta pitanja nisu bili obavezni. Kao rezultat toga, polovina ispitanika ne odgovara na ta pitanja. Stoga 2021. ne očekujemo takva pitanja, postojat će zasebna statistika u kojoj ćemo koristiti brojeve krštenika kao polaznu točku.
Maciej Szymanowski i Paweł Lisicki: Srednja Europa kao temelj kršćanstva?
Kardinal Dominik Jaroslav Duka: Dijelimo zajednička iskustva. Tijekom sastanaka na europskoj razini uvijek kažem: oni koji znaju kroz što je Mađarska morala proći tijekom turskih ratova, neće se iznenaditi što današnje probleme promatramo iz druge perspektive. To ne znači da mi ne želimo pomoći – prikupljamo sredstva za pomoć zemljama na Bliskom Istoku, znajući da bi odlazak kršćana iz tog dijela svijeta bio svojevrsna katastrofa, i ne samo za Crkvu – u Egiptu bankarstvo ovisi o kršćanima, u Siriji je to zdravstvena služba kao i mnogi obrti. Vidimo i da veliki dio našeg sekulariziranog društva razumije takav pristup.
Po mom mišljenju, argument je slijedeći: „što bi o tome mogao reći papa Franjo?“. Moj bi odgovor bio: “i što je papa Franjo rekao u Krakovu?”. Prihvaćanje migranata problem je svake suverene države. Prihvaćanje ovih ljudi je tek početak, oni se moraju asimilirati. Poznata je činjenica da se u Berlinu prije nekoliko godina održala konferencija na kojoj je odlučeno koristiti migrante za rješavanje demografskog problema.
I ovdje je papa Franjo bio u pravu kada je rekao da može vidjeti ozbiljnu krizu liberalne demokracije u njezinoj nesposobnosti da riješi probleme.
* Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
Tekst se nastavlja ispod oglasa
