(FOTO) Akademik Ježić uz izložbu ‘Hrvatska u srcu Europe’: ‘Od sankcija poslije Oluje spasio nas je Alois Mock’

akademik mislav ježić
Foto: Fakultet hrvatskih studija

“Danas, kada smo doživjeli da u ovoj 2020. godini, pa i u vrijeme otvaranja ove izložbe na Fakultetu hrvatskih studija, Hrvatska i predsjedava Vijeću Europske unije, trebalo bi svima biti jasno da je to kulturni i politički okvir u kojem Hrvatska ima najveće izglede za slobodan razvoj, kao i za to da nešto znači u svijetu”, istaknuo je akademik Mislav Ježić prigodom otvaranja izložbe na Fakultetu hrvatskih studija.

Na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu u petak, 5. lipnja 2020. otvorena je izložba hrvatskih kulturnih spomenika na umjetničkim fotografijama „Hrvatska u srcu Europe – Sredozemni i srednjoeuropski kulturni krajolici Hrvatske“. Izložbu je otvorio dr. sc. Ivica Poljičak, izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske mr. sc. Andreja Plenkovića i državni tajnik u Ministarstvu kulture.

Nazočne su pozdravili dekan Fakulteta hrvatskih studija prof. dr. sc. Pavo Barišić, predsjednik Hrvatske paneuropske unije akademik Mislav Ježić, izaslanica predsjednika Hrvatskoga sabora doc. dr. sc. Irena Petrijevčanin Vuksanović i rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras.

Dekan Barišić izrazio je ponos što je prva izložba na visokom učilištu, od kako je uzdignuto na položaj fakulteta, posvećena temi koja čini okosnicu njegove djelatnosti, a to je hrvatska i europska kultura: „Hrvatska pripada sredozemnomu kulturnomu krajoliku cijelom duljinom svoje razvedene obale i otoka. Usidrena je istodobno u samo srce Srednje Europe, kako zemljopisno tako i povijesno, pravno i politički oblikujući i izražavajući njezinu supstanciju. Kao što je to zorno izrazio akademik Radoslav Katičić: ‘Nigdje Mediteran nije tako srednjoeuropski i nigdje srednja Europa tako mediteranska kao u Hrvatskoj’.

Dekan je uz to podsjetio kako je kultura bila najsnažniji poticaj i sredstvo za međunarodnu afirmaciju zemlje koja obiluje brojnim dobrima svjetske baštine: „Drevna izreka svjedoči o tome kako valja pripovijedati o prošlosti da bismo bolje mogli predvidjeti budućnost. Stoga nastavimo otkrivati Lijepu Našu, da bismo bolje upoznali Europu.“

Akademik Mislav Ježić prisjetio se kako je došlo do prvoga postavljanja izložbe, prije 25 godina, u Europskom parlamentu i drugdje po svjetskim metropolama. Obrazložio je, također, vrijednost ove izložbe i naveo razloge zašto je treba pogledati, proučiti i na njoj se inspirirati: „U Međunarodnoj paneuropskoj uniji raspravljali smo u 1995. o tome kako da predstavimo Hrvatsku u europskim tijelima i osporimo mnogobrojne predrasude o njoj kao balkanskoj zemlji, Zapadnome Balkanu i ‘tamošnjim zaraćenim plemenima’ i potaknemo približavanje i priključenje Hrvatske europskim tijelima. Tako se rodila zamisao o izložbi. Uz izložbu smo priredili priručnik o hrvatskoj kulturi, koji je objavljen na engleskome, francuskome, njemačkome i hrvatskome jeziku. On je pratio izložbu od Strasbourga, preko Pariza (Palača UNESCO), Beča, Berlina, Dresdena, Münchena, Praga, Bratislave, Budimpešte, Soluna i Kaira do Dubrovnika. Nakon Oluje porastao je međunarodni pritisak na Hrvatsku, htjeli su joj nametnuti i sankcije, ali o tom nije postignuta suglasnost u Uniji, jer se austrijski ministar Alois Mock i njegov stalni tajnik Albert de Rohan nisu s time složili. Mnoge su vlade nametnule tihe sankcije, a hrvatski su diplomati imali velikih teškoća da ih netko u vladama Europske unije u to vrijeme primi. Pomoću Paneuropske unije probili smo tu blokadu i izložbu je otvorio zastupnik u Europskom parlamentu dr. Otto von Habsburg.“

Akademik Ježić također je naglasio: “Starija i današnja srednja generacija doživjele su u Hrvatskoj nešto što rijetki naraštaji u svijetu dožive: da je njihova domovina postigla slobodu i samostalnost nakon teških kušnja. A već se i generacija sadašnjih studenata može sjećati drugoga rijetkoga događaja: da je Hrvatska postala punopravna članica Europske unije 22 godine nakon osamostaljenja. Koliko je naših mladih građana svjesno što to znači i koliko je to egzistencijalno bilo važno za njihovu domovinu, teško je reći. Mnogi im govore drugačije, a i mediji su u nas uvelike umanjili svijest o povijesnome značenju tih događaja. Stvaranje Europske unije bio je, možda uz osamostaljenje Indije, najveći mirotvorni pothvat konfliktnoga i razornoga XX. stoljeća u svijetu.

Ni najjače europske zemlje ne mogu igrati znatnu ulogu u današnjem svijetu velikih sila, osim ako su ujedinjene u Europu. Europska unija može imati mnogo nedostataka i mnogo se toga u njoj još može, bude li sreće, usavršavati, no i takva kakva jest ona je najsretniji dio današnjega svijeta po dobrobiti u kojoj njeni građani žive, po demokratskim institucijama, poštovanju ljudskih prava, pa i zaštiti okoliša i prirode. Sve je to daleko od savršenoga, ali je bolje nego drugdje, pa i u najmoćnijim zemljama svijeta.

Europu povezuje duga povijest i mnoge ključne sastavnice šarolikih nacionalnih kultura, a naročito zajednička baština Grčke, Rima i kršćanstva, a to znači i humanizma i prosvjetiteljstva i moderne kulture, kojih bez tih temelja ne bi bilo. Sve te sastavnice povezuju i Hrvatsku s Europom. To se može zorno vidjeti na probranim primjerima kulturnih spomenika na ovoj izložbi. Ona je svojedobno pomagala da neki politički krugovi u Europi zorno prepoznaju europsku baštinu koju čuva Hrvatska i koja im ne smije biti ravnodušna. A danas neka pomogne studentima Fakulteta hrvatskih studija, a i svim posjetiteljima izložbe, da zorno vide koliko je hrvatska baština i nacionalna i europska u isti mah, i da si jasnije predoče koliko je Hrvatska i primila od Europe, počevši od antike, i koliko je dala Europi, pa da ih ne mognu zbuniti oni koji nedovoljno znaju da bi razumjeli da je Hrvatskoj pravo mjesto u Europi i da ona ima “pravo na Europu”, a to danas politički znači – punopravno mjesto u Europskoj uniji.

Danas, kada smo doživjeli da u ovoj 2020. godini, pa i u vrijeme otvaranja ove izložbe na Fakultetu hrvatskih studija, Hrvatska i predsjedava Vijeću Europske unije, trebalo bi svima biti jasno da je to kulturni i politički okvir u kojem Hrvatska ima najveće izglede za slobodan razvoj, kao i za to da nešto znači u svijetu.

No da bi se ta prilika u punini iskoristila, potrebna je izvrsna naobrazba, dorasla suvremenim izazovima, te, ako je budemo imali, imat ćemo i velike izglede za razvoj svoje domovine u okvirima ove Europe i današnjega svijeta. Dio te naobrazbe pred oči iznosi i ova izložba. A upravo takvoj bi naobrazbi trebali služiti i hrvatski studiji”, zaključio je akademik Ježić, javlja miportal.hr.

Pohvalivši izložbu rektor Boras osvrnuo se i na bogatstvo hrvatskoga nematerijalnoga kulturnoga nasljeđa: „Na izložbi su prikazane fotografije fizičkih spomenika i kulturnih dometa, ali ne smijemo zaboraviti ni one druge, možda manje materijalne, a to je hrvatsko sudjelovanje u Europi zadnjih 500 godina u znanosti.“

Rektor je čestitao Fakultetu hrvatskih studija na ostvarivanju svoje misije i otvaranju prve izložbe u Zagrebu nakon jakoga potresa i poručio: „Odricati se tradicije nije u duhu hrvatskoga naroda. Moramo graditi na onome što smo do sada načinili, poštovati naše pretke, naše obitelji, a isto tako u naše društvo uključiti mlade koji će tek stasati.“

Izaslanik predsjednika Vlade osvrnuo se na napredak položaja Hrvatske u europskom kontekstu: „Spoznavajući Hrvatsku ne spoznajemo samo činjenice, koje su brojne i nepobitne, nego spoznajemo i ljubav prema svojoj domovini. Tko ima domovinu je i voli i ima ljubav prema vlastitoj domovini. Sva velika postignuća nemoguća su bez ljubavi.“ Otvarajući izložbu dr. sc. Poljičak izrazio je radost što upravo s Fakulteta hrvatskih studija nakon 25 godina fotografije kreću na novo putovanje Hrvatskom i Europom.

Izložba je otvorena za studente, nastavnike i građane do 24. srpnja 2020.

* Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr