(FOTO) Danas se otvara hrvatski paviljon na 57. Venecijanskom bijenalu

Foto: fah

Venecijanski bijenale – 57. međunarodna izložba vizualnih umjetnosti, svoja vrata za posjetitelje otvara u subotu 13. svibnja, a uoči službenog otvorenja u petak se u prostorima Artiglierije u Arsenalu svečano otvara hrvatski nacionalni paviljon koji predstavlja dvije suvremene hrvatske umjetničke pozicije objedinjene pod nazivom “Horizont očekivanja”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ove godine na bijenalu nastupa više od 80 zemalja koje se predstavljaju u nacionalnim paviljonima, a njegova je tema “Viva Arte Viva” – “izložba za umjetnike i o umjetnicima”.

Projekt koji će predstavljati Hrvatsku na najvećoj svjetskoj izložbi suvremene umjetnosti, koja se ove godine održava do 26. studenoga, kustoski potpisuje povjesničarka umjetnosti Branka Benčić, a čine ga dvije kompleksne instalacije u kojima se umjetnici Tina Gverović i Marko Tadić bave temama neizvjesnosti, tenzija ili urušavanja.

Riječ je o odvojenim radovima dvoje umjetnika, dvjema kompleksnim instalacijama posebno mišljenih za izlaganje na Bijenalu i nazvanih “Fantomska trgovina: More Ljudi” (Gverović), te “Događaji koje treba zaboraviti” (Tadić), a koje zajedno čine jednu “mini izložbu” zajednički nazvanu “Horizont očekivanja”, kontekstualiziranu u glavnu temu bijenala kao neka vrsta refleksije ili autorefleksije o procesu umjetničkog rada.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tina Gverović radi u mediju instalacije, crteža, slike, zvuka, teksta i videa, a njezin rad često uključuje dezorijentirajuće instalacije i pitanja vezana uz prostor, teritorij i identitet te načinom na koji su ti koncepti vezani za imaginarno.

Diplomirala je slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1997., nakon čega je završila poslijediplomski studij na Jan van Eyck Akademiji u Maastrichtu i doktorirala na Middlesex Sveučilištu u Londonu.

Izlagala je diljem svijeta, a među recentnim izložbama su joj Suzhou Documents ‒ Biennial (Suzhou, 2016), Umjetnička galerija Dubrovnik (Dubrovnik, 2016), galerija Raum mit Licht (Beč, 2015), Tate Britain (London, 2015), Tate Modern (London, 2014), MSUB (Beograd, 2014), SE8 galerija (London, 2013) i Garden of Learning – Busan Biennial (Busan, 2012). Sudjelovala je na rezidencijalnim programima u Švedskoj (Baltic Art Center, Visby, 2012), Austriji (Kultur Kontakt, Beč, 2011.), SAD-u (ISCP, New York, 2006.).

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U svojoj instalaciji “Fantomska trgovina: More Ljudi”, sastavljenoj od slika i predmeta, Gverović propituje procese prikupljanja, usmjeravajući pozornost na povijest i materijalnost, tijela u tranzitu, kao pokretne mase ili geopolitičke subjekte.

Uz pomoć različitih medija, slikarstva, crteža, instalacije ili teksta, umjetnica stvara radove u obliku dezorijentirajućih instalacija koje angažiraju prostor, teritorij i identitet te propituje odnos radova i imaginacije. Njezine su slike fluidne i krhke predodžbe koje levitiraju između različitih stanja.

Marko Tadić, koji je diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Firenzi, radi kolaže, animirane filmove, crteže i instalacije, pod utjecajem naslijeđa modernizma koje koristi kao fragmente vizualne naracije kroz elemente umjetnosti, arhitekture, povijesti umjetnosti, gradeći neobičnu atmosferu zaborava.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Nagrađivani umjetnik, izlagao je na brojnim samostalnim i grupnim izložbama te filmskim festivalima u Hrvatskoj i inozemstvu, u Zagrebu, Ljubljani, Milanu, Kasselu, Berlinu, Los Angelesu i New Yorku, a sudjelovao je i u nizu rezidencija i studijskih programa.

Tadićev rad “Događaji koje treba zaboraviti” instalacija je koja se koristi dijaprojekcijama, filmom i crtežima, povezanima sustavom konstruktivnih elemenata.

Umjetnik dugoročno fasciniran naslijeđem modernizma, Tadić svoj rad gradi na nizu projiciranih slika, vintage imaginarija, a pronađeni slajdovi kao “ready-made” slike ili “found footage/found images” predstavljaju prizore koji umjetničkom intervencijom postaju priča na razmeđi dokumenta i fikcije.

Organizacija izložbe na prostoru paviljona površine 94 četvorna metra povjerena je Modernoj galeriji u Zagrebu, a prati ju publikacija na engleskom jeziku s tekstovima Branke Benčić, njemačkog kritičara Clemensa Krummela te talijanskog kustosa Marca Scotinija, u grafičkom oblikovanju Andra Giunia.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Umjetnička direktorica 57. Bijenala Christine Marcel uvrstila je i među 120 umjetnika obuhvaćenih glavnom međunarodnom izložbom u Giardinima jednog hrvatskog umjetnika, istaknutog konceptualnog umjetnika Mladena Stilinovića.

Nastavljajući tradiciju avangardne umjetnosti Stilinović se zauzima za društvenu dimenziju umjetnosti: umjetnost kao društvena kritika, uz neprikriveni cinizam kao specifični oblik autodistance.

Njegov rad “Umjetnik pri radu” (1976.), koji dočekuje posjetitelje na samom ulazu u središnji paviljon Giardina, fotografija je umjetnika kako leži i spava, koja ironično apostrofira način na koji se prema umjetnicima -smatrajući ih parazitima – odnose tzv. obični građani koji obavljaju “društveno koristan” posao.

Hrvatski predstavnici na bijenalu sudjelovat će i u novom programu “Tavola aperta” (otvoreni stol), ciklusu susreta s umjetnicima zamišljenih kao niz neformalnih razgovora koji će se održavati za vrijeme trajanja izložbe, gdje će u opuštenoj atmosferi zajedničkog ručka umjetnik imati priliku predstaviti svoj rad i teme koje smatra važnima u svojoj umjetničkoj praksi.

Riječ je o dijelu kustoske koncepcije umjetničke direktorice Macel kojom se želi potaknuti dijalog publike i umjetnika, te ih približiti kroz nove oblike upoznavanja. Predviđeni datum susreta Tine Gverović i Marka Tadića s publikom u okviru projekta jest 20. rujna u Centralnom paviljonu u Giardinima.

Dio kustoske koncepcije Christine Macel također je “Artist Practice Project”, u okviru kojeg će se prikazivati video radovi umjetnika koji izlažu na glavnoj međunarodnoj izložbi te u nacionalnim paviljonima.

U povodu nastupa Hrvatske na 57. Bijenalu u Veneciji će u petak boraviti hrvatska ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.