Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) prigodnom je svečanošću u srijedu proslavila 90. rođendan svog nekadašnjeg predsjednika akademika Milana Moguša, istaknutoga hrvatskog filologa koji je na čelu najviše hrvatske znanstvene i umjetničke institucije bio od 2004. do 2010.
Predsjednik HAZU-a Zvonko Kusić tom je prilikom istaknuo kako je u 156 godina dugoj povijesti Akademije rijetko koji član imao takav utjecaj na njeno djelovanje kao akademik Moguš, koji je 1977. postao izvanredni, a 1986. redoviti član Akademije.
Podsjetio je da je Moguš bio učenik slavnih hrvatskih jezikoslovaca Stjepana Ivšića, Ljudevita Jonkea, Mate Hraste, Petra Skoka i Josipa Hamma te da je jedan od najvećih filologa u Hrvatskoj uopće. U svom radu Moguš nikad nije težio samoisticanju već je bio pouzdan, marljiv, staložen, discipliniran, te čvrstog karaktera, kazao je Kusić.
“Pridonio je pozicioniranju Hrvatske akademije kao pouzdane referentne institucije koja je glas razuma i mudrosti. Imao je velik utjecaj na sve nas koji smo ga naslijedili i bez njega bi Hrvatska akademija drugačije izgledala. Akademik Milan Moguš zadužio je Hrvatsku akademiju i hrvatsku znanost jer bio je jedan od onih koji su čuvali i gradili hrvatski identitet“, poručio je.
Prije nego je postao predsjednik Akademije, Moguš je od 1986. do 1991. bio tajnik Razreda za filološke znanosti, od 1991. do 1997. glavni tajnik HAZU, a zatim do 2003. potpredsjednik.
Milan Moguš rodio se 25. travnja 1927. u Senju, a diplomirao je 1953. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Iste godine postao je asistent u Akademijinom Zavodu za jezik, a 1956. asistent na Filozofskom fakultetu na kojem je djelovao do umirovljenja 1992., na dužnosti šefa Katedre za dijalektologiju i povijest hrvatskog jezika.
O djelovanju HAZU-a u doba predsjedničkog mandata akademika Moguša govorila je akademkinja Alica Wertheimer Baletić, koja je u to vrijeme bila potpredsjednica.
Podsjetila je da su od 2004. do 2010. u HAZU organizirana 964 događanja, od čega 232 znanstvena skupa, 166 predavanja i 60 skupština. Organizirano je i 118 predstavljanja knjiga i 212 izložbi te je objavljeno ukupno 976 publikacija.
O djelu akademika Moguša govorio je tajnik razreda za filološke znanosti August Kovačec, koji je istaknuo da je akademik Moguš do sada objavio 274 publikacije, među kojima 21 knjigu te 208 članaka i rasprava.
Spomenuo je njegovo djelovanje u sklopu Zagrebačkoga lingvističkog kruga osnovanog 1956. na načelima strukturalizma koja je primijenio u svojoj doktorskoj disertaciji posvećenoj govoru rodnoga Senja, te istaknuo važnost njegove knjige “Povijest hrvatskog književnog jezika”.
Milena Žic Fuchs osvrnula se na Moguševo djelovanje u Zavodu za lingvistiku Filozofskog fakulteta gdje je pokrenuo nekoliko važnih projekata, među ostalim i računalnu analizu tekstova starije hrvatske književnosti, a ravnatelj Školske knjige Ante Žužul podsjetio je na “Hrvatski pravopis” iz 1971., kojem je akademik Milan Moguš bio jedan od koautora.
Na proslavi 90. rođendana akademika Milana Moguša uz članove njegove obitelji bili su i brojni članovi i djelatnici Hrvatske akademije, kao i zamjenica gradonačelnika Grada Zagreba Vesna Kusin i rektor Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
