U godini na izmaku napustile su nas mnoge poznate osobe iz svijeta filma, kulture, televizije, glazbe i znanosti. Iako je za njima ostala velika praznina, svojim brojnim djelima, aktivnostima, pjesmama i knjigama, ostavili su svoj vječni trag i neizmjerno obogatili našu umjetnost i kulturu.
U splitskoj bolnici 29. srpnja umro je poznati hrvatski pjevač Oliver Dragojević. Velikan hrvatske glazbene scene napustio nas je u 71. godini, točno godinu dana otkako mu je dijagnosticiran rak pluća.
Brojne generacije pjevuše njegove mnogobrojne hitove, a Oliver Dragojević jedan je od rijetkih hrvatskih glazbenika koji se mogu pohvaliti nastupima u njujorškom Carnegie Hallu, londonskom Royal Albert Hallu, pariškoj Olympiji te Opera Houseu u Sydneyju. Uzeo je sve najprestižnije festivalske i diskografske nagrade, a s “Cesaricom” je slavio i na prvom Porinu. Osam dobivenih Porina te odličja Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića, samo su neka od brojnih Oliverovih priznanja.
“Cijeli Split” spustio se na rivu kako bi posljednji put otpratio našeg vrsnog umjetnika na posljednje morsko putovanje ka rodnoj Vela Luci na Korčuli gdje je pokopan. Uz zvuke Oliverovih evergreena povorka s lijesom kretala se Rivom. Petar Grašo, Doris Dragović, Tonči Huljić, Toni Cetinski, Zorica Kondža kao i brojni drugi hrvatski pjevači izmijenjivali su se uz lijes svog cijenjenog kolege.
Topovnjače Hrvatske ratne mornarice kao i brojni brodovi iz splitske luke uputili su se s katamaranom na pučinu, a na brodovima su visili transparenti s posljednjim porukama voljenom pjevaču. U Veloj Luci ga je dočekalo mnoštvo, a emotivan pokop u Korčuli popratili su i strani mediji. Sve je tih dana bilo u znaku našeg poznatog pjevača i cijela zemlja je tugovala. Hrvatska nikada prije nije vidjela takav ispraćaj umjetnika, a Oliver je posthumno postao i počasni građanin Splitko-dalmatinske županije.
Veliki Oliverov prijatelj i suradnik također nas je napustio i to točno 5 mjeseci nakon Oliverove smrti. Jakša Fiamengo, tvorac je mnogih nezaboravnih Oliverovih hitova i jedan od zadnjih stupova dalmatinske poezije i skladane šansone, pjesnik, književnik, novinar i akademik. Njegove pjesme je ponajviše uglazbio Zdenko Runjić a izveo Oliver Dragojević, nabrojimo samo neke: Karoca, Ništa nova, Evo mene među moje, Rojena valo, Piva klapa ispo volta, Dubrovačka jesen, A vitar puše, Laku noć Luigi, laku noć Bepina, Sutra će te ponit, Nokturno, Anđele moj, Nadalina, Luce mala, Infiša san u te, Lastavica, Ostavljam te samu, U prolazu i brojne druge. Jakšine pjesme zauvijek će ostati dio dalmatinske duše.
Hrvatsku je iznenadila još jedna smrt kada nas je 10. prosinca napustio poznati meteorlog Milan Sijerković, u 83. godini života. Bio je jedan od najprepoznatljivijih televizijskih lica, a kao meteorolog je na televiziji počeo raditi prije 50 godina. Hrvatskoj je javnosti poznat kao televizijska osoba koja gledateljima prikazuje vremensku prognozu uz zanimljive dosjetke. Kolege s televizije jako su ga cijenile, kao i gledatelji koji su se na društvenim mrežama uz njegove poslovice oprostili od našeg najpoznatijeg prognostičara.
Preminuo legendarni meteorolog Milan Sijerković: ‘Gledati gore prema oblacima nikada više neće biti isto’ #rip #Sijerkovic https://t.co/wNaqjXQsqV pic.twitter.com/iLB9Itae1P
— Vijesti.hr (@vijestihr) 11. prosinca 2018.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Prije svega tjedan dana preminuo je i veliki dubrovački glumac Tonko Lonza, koji je kao profesor na Akademiji odgojio mnoge generacije glumaca. Kazališni, televizijski i filmski glumac i kazališni pedagog, iza sebe je ostavio niz zapaženih uloga u klasičnom i suvremenom repertoaru. Glavne uloge: Edip, Aretej, Križovec i Ignjat Glembay, Peer Gynt, Hasanaga i dr. Glumio je između ostalih i u filmovima Novinar (1979) Fadila Hadžića, Glembajevi (1989) Antuna Vrdoljaka i Kontesa Dora (1993) Zvonimira Berkovića.
Dana 19. travnja preminula je Milka Zadro, majka heroja obrane Vukovara, legende s Trpinjske ceste, generala Blage Zadre. Uz sina Blagu Zadru, Milka je u ratu izgubila i unuka Roberta, stradalog na Kupresu, a ukupno se deset članova njezine obitelji borilo u bitci za Vukovar. Zbog izuzetnih zasluga kojima je zadužila hrvatski narod, progona koje je doživljavala od jugoslavenskog režima, gubitka sina i unuka heroja, zarobljenog supruga Joze, odlikovala ju je i predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović 2017. godine.
Predsjednica joj je tada uručila odlikovanje s Redom Danice hrvatske s likom Katarine Zrinske. Pamte se njezine suze kada joj je predsjednica uručivala odlikovanje riječima da je Milka za Hrvatsku dala ono najvrjednije – svoju obitelj.
Dana 30. svibnja, u 76. godini života napustila nas je Darka Živković r. Janošić. Sa svojim je suprugom Marijem Živkovićem desetljećima sudjelovala u laičkom apostolatu u Hrvatskoj i inozemstvu – promičući obiteljske vrijednosti te zaštitu čovjekova života od začeća do prirodne smrti. Supružnici Živković u dva su mandata bili članovi Papinskog vijeća za obitelj, u vrijeme pontifikata sv. Ivana Pavla II. Gospođa Živković bila je majka predsjednice udruge U ime obitelji, dr. Željke Markić.
Najnagrađivanija hrvatska filmska, televizijska i kazališna glumica Marija Kohn napustila nas je 16. srpnja 2018. Zahvaljujući trudu profesora Svena Laste u kratko se vrijeme pretvorila u izvrsnu glumicu. Sva vrata otvorila su joj se 1957. godine, kad je u filmu Svoga tela gospodar odglumila šepavu Rožu. Uloga joj je donijela Zlatnu arenu, s kojom je stekla popularnost i slavu. Obilježila ju je i uloga mucave Erminije u predstavi iz 1974. godine, Mirisi, zlato i tamjan Slobodana Novaka. U kazalištu je najviše naučila od redatelja Branka Gavelle.
Marija Kohn iza sebe ima više od stotinu kazališnih uloga, šezdeset filmova, četrnaest televizijskih drama i serija. Godine 1999. godine, nakon 40 godina rada, otišla je u mirovinu. Unatoč mirovini, Marija se nije oprostila od glume. Preminula je u Zagrebu, 16. srpnja 2018. godine, nakon teške bolesti.
Urednica i reporterka informativnog programa Nove TV, Tatjana Krajač također je preminula 2.lipnja nakon kratke i teške bolesti. Tijekom 15 godina rada u informativnom programu specijalizirala se za praćenje unutarnje politike: rada Vlade, Sabora, predsjednika i političkih stranaka.
Istaknuti pisac za djecu i mlade Želimir Hercigonja umro je 12. prosinca u Zagrebu. Pet Hercigonjinih djela Ministarstvo znanosti i obrazovanja uvrstilo je u lektirni popis za osnovnoškolce, i to četiri knjige za drugi razred – “Prašnjavko”, “Kjel, crna labud-ptica”, “Vodenjak i stara kruška” i “Poštar Zeko Brzonogi” – te jednu za šesti razred – “Tajni leksikon”, koji je dosad doživio brojna izdanja. Na temelju svojega književnog rada uvršten je i u Hrvatsku književnu enciklopediju.
Stručnjak za hrvatske glagoljske rukopise mons. dr. Pavao Kero preminuo je u Svećeničkom domu u Zadru, a očuvao je brojne glagoljske spise u Zadarskoj nadbiskupiji. Na svoje posljednje počivalište uz pripadnike klera i Zadarske nadbiskupije,ispratili su ga građani Zadra i rodnog mu Bibinja. Don Pave kako su ga od milja župljani zvali, osim što je bio svećenik i pedagog bio je i visoki crkveni prelat, kulturnjak i znanstvenik u istraživanju i čuvanju glagoljice.
Na samom početku godine 1. siječnja otišao je i sisački slikar naivne umjetnosti Ivan Sabolić – Stric. Djela mu se nalaze u brojnim galerijama i privatnim zbirkama u zemlji i inozemstvu. Imao je tridesetak samostalnih i veći broj skupnih izložbi, a sudjelovao je i na brojnim likovnim kolonijama te u mnogim humanitarnim akcijama. Bio je član član Hrvatskog društva naivnih umjetnika, Galerije Virius u Zagrebu te sisačkog SULIKUM-a.
Također, rodom iz Siska, 3. siječnja otišao je i Miroslav Miletić, istaknuti hrvatski skladatelj, violist, violinist, pedagog i voditelj komornih ansambala. S velikim iskustvom prakse komornog i orkestralnog glazbenika, Miletić je stvorio jedan od najvećih skladateljskih opusa u hrvatskoj glazbi. Posebno velik i značajan je njegov opus komorne glazbe, odlično prihvaćen od izvođača i publike što je doprinijelo činjenici da je Miletić već desetljećima među najizvođenijim hrvatskim skladateljima ozbiljne glazbe.
U Šibeniku je u 88. godini 20. studenog umro pisac i povjesničar, poznati kroničar Šibenika, profesor i dugogodišnji ravnatelj Gimnazije Ivo Livaković. Svestrani prof. Livaković bavio se i publicistikom, bio je šibenski kroničar, osnivač Kluba šibenskih studenata u Zagrebu te predvodnik kulturnog i prosvjetnog života Šibenika od 1958. do 1993. godine.
U 100. godini života 7.rujna napustio nas je i akademik Drago Grdenić, istaknuti hrvatski kemičar, najstariji član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i njen nekadašnji glavni tajnik te bivši rektor Sveučilišta u Zagrebu. Drago Grdenić prvi je u Hrvatskoj 1950. primijenio metodu rendgenske difrakcije za određivanje kristalne i molekulske strukture, te s brojnim suradnicima osnovao Zagrebačku školu strukturne kemije.
Njegov članak The Structural Chemistry of Mercury jedan je od najcitiranijih članaka nekog hrvatskog kemičara u svijetu. Za svoj rad akademik Drago Grdenić 2010. je odlikovan Redom Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića za osobite zasluge u znanosti, kao i Republičkom nagradom za znanost Ruđer Bošković 1961., Nagradom grada Zagreba 1975., Republičkom nagradom za životno djelo 1985., Nagradom AVNOJ-a 1988. i Medaljom Božo Težak Hrvatskog kemijskog društva 1990.
Željko Brkanović, skladatelj, dirigent, pijanist, radijski urednik i producent, dugogodišnji pedagog i profesor glazbe, umro je nakon kratke bolesti 7. lipnja u 81. godini. Brkanovićev skladateljski opus obuhvaća sedamdesetak orkestralnih, komornih, glasovirskih, orguljskih i vokalnih djela. Bio je učitelj desetak studenata kompozicije, današnjih hrvatskih skladatelja i skladateljica. Od 2000. do 2004. bio je dopredsjednik, a od 2004. do 2008. predsjednik Hrvatskog društva skladatelja, nakon čega je izabran za njegova počasnog člana.
Akademik Zlatko Bourek, istaknuti hrvatski slikar, kipar, kostimograf, scenograf, redatelj, autor crtanih i igranih filmova, također je ostavio veliku prazninu u kulturi kada nas je napustio 11. svibnja. Najpoznatiji kao scenograf crtanog filma Profesor Baltazar. Karakteristično je njegovo nastojanje da isti skulptorski problem pokrene na filmu i u kazalištu. Još za vrijeme studija osniva, s grupom istomišljenika, Zagrebačku školu crtanog filma. Radeći izrazito figurativni teatar, bilo s glumcima, bilo doslovno s figurama/lutkama, Bourek otvara novo poglavlje modernog hrvatskog likovnog i kazališnog stvaranja. Njegova likovna i intelektualna mnogostranost uvijek u prvi plan stavlja kult zanata. Veliki umjetnik koji se sa jednakom strašću i vrsnosti bavio kazalištem, slikati, raditi skulpturu.
U Zagrebu je 13. veljače u 80. godini života umro HRT-ov doajen, ugledni dokumentarist te prvi direktor Hrvatske televizije (HTV) Branko Lentić. Glavni i odgovorni urednik programa Televizije Zagreb bio je od 1969. do 1972. , a za njegova mandata uvedeni su kvizovi i snimljene neke od najgledanijih televizijskih igranih serija te je zaokružen informativni program. Nakon sloma Hrvatskoga proljeća bio je prisiljen na ostavku na uredničko mjesto te je od 1972. do kraja radnoga vijeka radio kao autor mnogobrojnih emisija.
Književnik i novinar Mario Bazina umro je u nedjelju, 23. prosinca u 91. godini života u Zagrebu. Književna kritika njegovu je trilogiju “Hrvatske magle” ocijenila kao književno ogledalo društvene zbilje, s bogatom freskom događanja posljednjih pedesetak hrvatskih godina. Ivan Bošković smatra kako je trilogija pisana iz pozicije slabog subjekta, intelektualca – gubitnika i u osobnom i u političkom životu – podastire sliku hrvatske stvarnosti u kojoj su rezignacija i razočarenje najdublje stanje svijesti, a magle – i one povijesne i one stvarne – iskustvo koje njezino postojanje usmjerava k potiranju svih oblika nacionalnog i kulturnog identiteta.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
