(FOTO) Izgradnja crkve Našašća sv. Križa u Zrinu – u kojem je počinjen jedan od najstrašnijih zločina nad nevinim hrvatskim stanovništvom

Foto: Sisačka biskupija

Sisački biskup Vlado Košić posjetio je u srijedu 13. ožujka gradilište spomen crkve Našašća sv. Križa u Zrinu kako bi se upoznao s dosad izvedenim radovima.

Nakon višegodišnjih administrativnih postupaka i arheoloških istraživanja predviđeno je da glavnina radova bude gotova do subote 14. rujna kada će se obilježiti 76. obljetnica stradanja Zrina i za kada je predviđen blagoslov crkve i otkrivanje ploča s imenima 291 Zrinjana koje su ubili partizani tijekom Drugog svjetskog rata.

Izgradnjom nove spomen crkve Sisačka biskupija odlučila je ponovno vratiti sakralni identitet i važnost povijesnom hrvatskom mjestu i župi Zrin.

(FOTO) Biskup Košić posjetio gradilište crkve Našašća sv. Križa u Zrinu

Zločin nad Hrvatima Zrina

U tom gradiću današnje Banovine, općina Dvor počinjen je strašan zločin nad nevinim civilnim hrvatskim stanovništvom. Zločin se ističe i po tome što i danas u tom mjestu ne živi nitko, a 45 godina potomcima Zrinjana bila je zabranjena čak i posjeta rodnom mjestu, a kamoli povratak. Zrin se nije smio ni spominjati.

U doba bezumlja Drugog svjetskog rata i stradanja brojnih civila svih nacionalnosti i vjera, u zoru 9.rujna 1943 godine u selo su upale komunističke i partizanske postrojbe sastavljene od dijelova Prve, Druge i Sedme banijske brigade od oko 4500 ljudi koje su bile pod vrhovnim vodstvom Generalštaba i Josipa Broza Tita.

Branitelji Zrina u okruženju srpskih mjesta su bili njegovi stanovnici naoružani lovačkim oružjem. Nakon 16 sati borbe Zrin je pao u ruke partizana, a Glavni Štab partizanske vojske donosi odluku da se Zrin spali do temelja jer nitko od njegovih stanovnika nije bio u partizanima.

O tome svjedoči i dopis OZNE Banija od 20. Prosinca 1944: ‘Vama je dobro poznato da je GŠH odobrio da se Zrinj spali što je i učinjeno, pošto unatoč svih napora dvije i pol godine rata nije se moglo naći ni jednoga čovjeka ni žene koji bi držali vezu s partizanima.’ Zrin je spaljen do temelja, a ubijeno je 213 stanovnika Zrina.

Najmlađa žrtva bila je stara 15 dana, a ubijeno je 12-ero malodobne djece, od koje troje mlađe od godinu dana. Treba reći da je i prije upada komunističkih postrojbi u Zrin u rujnu 1943-e, ubijeno 37 Zrinjana i to kada su odlazili iz Zrina po putevima, na rad u poljima i to uglavnom od susjednih Srba. Nakon poratnih progona hrvatskog stanovništva do lipnja 1946 godine ubijeno je još 28 stanovnika Zrina.

Sisačka biskupija je 2014. godine započela arheološka istraživanja na mjestu crkve. Utvrđeno je da se ispod nje nalaze ostaci još starije gotičke crkve iz 14. stoljeća, no pronađeni su i ostaci ispremještanih ljudskih kostiju. Analize su pokazale da je riječ o ljudima iz vremena Drugog svjetskog rata, a prema riječima Zrinjana tu je bačen jedan dio pobijenih u masakru 1943 godine.

Za ovaj zločin nije nitko odgovarao.

*Ako želite materijalno pomoći u izgradnji crkve Našašća Svetog Križa, podatke o računu za uplatu možete pronaći ovdje.

Zrin – mjesto zločina nad Hrvatima i grad u koji im je bio zabranjen povratak

(FOTO) Damir Borovčak povodom 75. obljetnice komunističkog pokolja u Zrinu: ‘Politika se nikada nije glasno zgrozila nad počinjenim zločinima’

Izvor: narod.hr