Foto: Fah

Veliku retrospektivnu izložbu Vaska Lipovca čijih je 250 djela izloženo na dvije etaže Galerije Klovićevi dvori, u četvrtak je otvorio hrvatski premijer Andrej Plenković, a publika je time prvi put dobila priliku vidjeti toliki obim djela koja svjedoče o medijskoj i poetskoj raznolikosti opusa tog istaknutog hrvatskog umjetnika, rečeno je na otvorenju.

“Naime ovo je zbilja jedinstven događaj jer prvi put publika ima priliku vidjeti toliki obim Lipovčevog bogatog opusa na jednom mjestu. Taj fascinantni opus, osim što je raznolik pa su tu skulpture, slike, grafike, crteži, reljefi i instalacije, obuhvaća i nešto što ovom izložbom nije obuhvaćeno kao što je primjerice dizajn”, rekla je kustosica izložbe Ana Medić.

Podsjećajući da je na platou ispred Galerije Klovićevi dvori postavljeno i Lipovčevo plavo drvo visoko osam metara, istaknula je kako je izložba prva umjetnikova restrospektivna izložba u Zagrebu te su prvi put prezentirana djela iz obiteljske zbirke. Naglasila je kako postoji golemi dio Lipovčevog stvaranja koji još čeka svoju prezentaciju i izrazila nadu da će publika uživati u prezentiranom.
Veliki odaziv publike prokomentirala je riječima da Lipovčeva humanistička perspektiva kroz koju gleda svijet, ne može ostaviti gledatelja ravnodušnim. Na otvorenju izložbe bila je i ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, te brojni predstavnici kulturnog i političkog života Zagreba i Hrvatske.

“Ne postoji osoba koja pored tih djela prođe, a da na tjelesnoj razini ne osjeti jedan dobar osjećaj, to je to što Lipovca čini posebnim”, istaknula je.

Izložena djela su autorski odabir povjesničara umjetnosti Zvonka Makovića, koji je rekao da je ideju za izložbu dobio kada je brojna Lipovčeva djela vidio na oko 150 metara kvadratnih u njegovom atelijeru.

“Ta energija i ljepota koja je prštala, ta pozitivna strana ljudske egzistencije koja je prštala iz Lipovčeva atelijera i kroz njegova djela, ponijela me. Mislio sam kako treba učiniti nešto da se to veliko i rijetko djelo, u vremenu koje nije baš sklonio vedrini, radosti i pozitivnom naboju, mora prikazati u prostoru koji će na najbolji mogući način prenijeti ono što je Lipovac 50 godina stvarao”, rekao je.

Premijer Plenković istaknuo je da je Lipovac ostavio neizbrisiv trag u hrvatskoj umjetnosti, a da će posjetitelji kroz ovu izložbu, u kojoj je prikazan dio pedesetogodišnjeg Lipovčevog rada, moći steći podrobniju sliku o različitim fazama stvaralaštva umjetnika.

“Njegov rad odiše Mediteranom, bajkovitim okolišem njegovoga djetinjstva i odrastanja, a njegova visoka kulturna razina i samosvijest imala je presudan utjecaj u razvoju njegovoga stvaralaštva”, rekao je Plenković. Dodao je kako je Lipovac u suvremenoj umjetnosti postao jedinstven i prepoznatljiv ponajprije po svom razmišljanju o čovjeku u jednom širem kozmičkom poretku, te je uvijek ostao dosljedan sebi i svojoj vlastitoj poetici.

Na izložbi je predstavljen presjek umjetnikova prepoznatljivog stvaralaštva, a dio se prvi put predstavlja u javnosti. Izlošci su najvećim dijelom iz vlasništva umjetnikove obitelji, a izloženi su na oko 2 000 kvadrata.
Uvodna sekvenca s ranim radovima predstavljena je kronološki, još iz doba školovanja na Akademiji, pejzaži i portreti te prvo njegovo zrelo djelo, vitraj “Žena s mačkom” iz 1955., kao pomak prema apstrakciji. Radovi geometrijske apstrakcije s kraja pedesetih godina važni su jer pokazuju umjetnikov radikalizam u redukciji sredstava. O različitim načinima na koji je koristio materijale govori ciklus drvenih figura koje nagovještavaju njegov izričaj, te one napravljene od metala visokog sjaja u seriji akrobata i sportaša. Dvije su dvorane posvećene Lipovčevim erotskim sadržajima. Predstavljena je i serija bojenog drveta sa specifičnim figurama. Izložba završava Lipovčevim najslavnijim ciklusom četrdesetak skulptura ljudi na biciklima “Biciklisti”, iz prve polovice devedesetih.

Izložba u Klovićevim dvorima će biti otvorena do 7. siječnja iduće godine.

Vasko Lipovac rodio se 1931. u Kotoru, u obitelji koja je njegovala ljubav prema umjetnosti, pa 1950. upisuje Akademiju primijenjenih umjetnosti u Zagrebu, koju su pohađali mnogi kasnije istaknuti umjetnici, Jagoda Buić, Zlatko Bourek, Ordan Petlevski, Zvonimir Lončarić. Po završetku Akademije polazi Majstorsku radionicu Krste Hegedušića. Krajem šezdesetih odlazi u Split, gdje u mediteranskom okružju stvara specifičan opus i vlastiti figurativni svijet. U svibnju 2006. godine dobio je i nagradu za životno djelo.

Izvor: hina/em