Povijesni roman akademika Ivana Aralice “Farrell”, u kojemu prati život Gašpara Grbeše u hrvatskoj emigrantskoj zajednici u američkom industrijskom gradu Farrellu, predstavljen je u srijedu u Društvu hrvatskih književnika (DHK) u Zagrebu.
O romanu su govorili predsjednik DHK Đuro Vidmarović i voditeljica tribine DHK Lada Žigo, a autor zbog bolesti nije nazočio tribini. Lada Žigo podsjetila je kako Araličino pripovjedno tkanje neprekinuto traje već pola stoljeća te dodala kako je nova Araličina knjiga “spleteno klupko koje Aralica namata i odmata.
Po riječima Lade Žigo autor je vrsni pripovjedač koji je unatoč svemu ostao dosljedan svom političkom određenju.
Romanom “Farrell”, u kojemu prati život Gašpara Grbeše u hrvatskoj emigrantskoj zajednici u američkom industrijskom gradu Farrellu, Aralica je zaokružio svoju razgranatu romanesknu obradbu života stanovnika dalmatinskog zaleđa.
Aralica otkriva, ističe Vidmarović, nevjerojatnu informaciju da je gotovo sedmina svih članova Komunističke partije u Americi potjecala iz nevelike hrvatske zajednice u Farrellu.
Taj podatak, smatra, govori ponešto i o sklonosti Hrvata da utočište za svoje probleme i nacionalne slabosti često pokušavaju naći u sklopu velikih ideologija.
Ocijenio je kako se po strukturi radi o romanu s rukavcima te dodao kako cijeli tekst, unatoč svojoj dokumentarnosti, nosi simbolično značenje.
Po Vidmarovićevim riječima “Farrel” je roman o drami jednoga dijela hrvatskog naroda. Ustvrdio je i kako je duh Farella i dan živ u Hrvatskoj.
Roman “Farrel” objavila je Školska knjiga.
Akademik Ivan Aralica (1930.) jedan od glavnih hrvatskih prozaika druge polovice 20. stoljeća. Bio je sudionik pokreta Hrvatskoga proljeća, čijim je krahom maknut na društveni rub. U razdoblju svoje ‘političke tišine’ napisao je 1971. roman “Konjanik” i 1977. zbirku pripovjedaka “Opsjene paklenih crteža”. U tim djelima pokazao je zanimanje za teme iz hrvatske povijesti što je nastavio – romanom ‘Psi u trgovištu’, trilogijom “Put bez sna”, “Duše robova” i “Graditelj svratišta”. U sklopu novijih romana u kojima se bavi odnosom pojedinca i vlasti nastao je romanima “Ambra” i “Fukara”, a obračun s komunističkom ideologijom nastavio je i publicističkom knjigom “Mentalni komunist”.
