Halloween ili Noć vještica je noć uoči Svih svetih, 31. listopada, i kod nas je postao komercijalizirani dan koji smo s vremenom “uvezli” sa Zapada. Naravno, radi se o uvozu radi zarade, pa tako danas na svoj tržnici možete pronaći bundeve, čija se cijena kreće oko 10 kuna po kilogramu, ali i kostime u trgovinama, iako je tradicionalno vrijeme karnevala veljača.
Ovaj dan je nastao na temelju kristijaniziranih keltskih poganskih obreda u slavu žetve, a danas se slavi, većinom u anglosaskim zemljama, kao zabavni festival koji uključuje maskiranje u mitološke likove poput vještica, vampira, duhova, zombija, goblina i ukrašavanje kuća i okućnica bundevama (Jack-o’-lantern), paukovim mrežama, kosturima, gledanje horor filmova, sve u svrhu zastrašivanja, jer se u davnim vremenima strašenjem tjerala smrt uoči Dana svih svetih.
U Hrvatskoj se, posljednjih godina sve češće, mogu vidjeti izdubljene bundeve, a taj običaj i zasniva se na irskoj legendi o kovaču Jacku, poznatom po njegovoj domišljatosti ali i škrtosti.
Jedna od priča govori kako je prevario vraga tako što je vragu ponudio dušu u zamjenu za piće i nakon što se vrag pretvorio u novčić kako bi platio piće, Jack ga je brzo stavio u džep u kojem je bio križ, zbog kojeg se vrag više nije mogao vratiti u svoj oblik. Tek nakon što je Jacku obećao da neće tražiti njegovu dušu još deset godina, Jack ga je izvadio iz džepa. Nakon deset godina opet je prevario vraga tako što ga je zamolio da mu vrag doda jabuku sa stabla, ali je na kori stabla brzo nacrtao križ, tako da ga vrag ponovno nije mogao dohvatiti. Kada je Jack umro, nije bio primljen zbog svog griješnog života u Raj, a na vratima Pakla dočekao ga je vrag i poslao natrag u mrak, a da ga se rješi dao mu je žeravicu ugljena. Jack je u džepu imao repu, koju je izdubio, stavio u nju žeravicu i otada Jack, koji nikada nije pronašao put kući luta mrakom noseći izdubljenu repu u ruci. Tako je Jack O’Lantern (Jack Fenjer) postao simbol duše koja je prokleta i koja luta između svjetova. Ako i vi izdubite bundevu, nastavlja legenda, i u nju umetnete upaljenu svijeću, Jack će misliti da ste i vi jedna izgubljena duša, poput njega, i neće vas napasti.
Korijeni Halloweena i kršćanstvo
Ovaj dan agresivno nameće industrija zabave u pokušaju da zasjeni njime kršćanske blagdane Svih svetih i Dušnoga dana. Pojam halloween, anglosaksonskog podrijetla, kovanica je od All Hallow’s Evening, što u prijevodu znači Sveta večer ili noć uoči Svih svetih, iz čega je jasno da se ovaj poganski blagdan oslanja na kršćansku svetkovinu Svih svetih.
Samhain, 1. studenoga, njime je započinjala keltska godina (“Vještičja Nova godina”) i iz njega se kasnije iznjedrio Halloween. Ujedno je predstavljao rušenje svih društvenih i ćudorednih pravila ponašanja i zabrana, njihovo izokretanje i izrugivanje, svjesno prekoračenje društvenog poretka. Osim toga, slavlje je uključivalo i prinošenje žrtava, obično životinja, ali i ljudskih žrtava, simbolično i stvarno.
Ovaj blagdan je nestao obraćenjem Kelta na kršćanstvo ili se samo pomiješao s novom religijom, iz čega se iznjedrio “kršćanopoganski” blagdan Halloween. Neki običaji su očuvani u srednjovjekovnoj Irskoj i Škotskoj, a onda se počeo širiti svijetom dok nije u 19. stoljeću došao u Ameriku zajedno s Ircima, pa kasnije i u Kanadu.
Sam Halloween je podrazumijevao vjerovanje da u noći uoči Dana svih svetih mrtvi napuštaju svoje grobove te se nakratko opet vraćaju na Zemlju i posjećuju svoje domove. Živi su zbog straha prekrivali zastrašujućim maskama, podizali veliku buku, i drugim praznovjerjima pokušavali umilostiviti mrtve. Poznata je suzdržanost od uobičajenih poslova – izbjegavalo se izlaziti u halloweenskoj noći, ostavljala su se odškrinuta vrata kako bi lutajuće duše mogle svratiti, u znak dobrodošlice održavala se vatra na ognjištu, a na stolu ostavljala hrana za pokojne…
Crkva je, da bi iskorijenila poganske običaje i blagdane, na dan njihovih obilježavanja uvodila svoja slavlja, te ih uspješno ili uz manje uspjeha potiskivala, ali čini se da Halloween, zahvaljujući Zapadu, nije uspjela potisnuti.