Hrvatsko narodno kazalište (HNK) Zagreb u prvoj sezoni mandata nove intendantice Dubravke Vrgoč uspjelo je, prema njezinim riječima, napraviti zaokret od tradicionalistički postavljenog kazališnog modela prema suvremenom kazalištu prepoznatljiva rukopisa i provokativnih tema koje propituju probleme današnjice.
“Prije moga dolaska, HNK je tradicionalistički bio pozicioniran s nastojanjem da se koliko je to bilo moguće u njemu elitistički promišlja program”, kazala je Vrgoč u razgovoru za Hinu.
Došavši u rujnu 2014. na čelo središnje hrvatske nacionalne kazališne kuće upravo je tu percepciju kod javnosti odlučila promijeniti, najavivši brojne reforme, koncepcijske, estetske i strukturne, sa željom da redefinira ulogu tog teatra u hrvatskom društvu, ali i ulogu kazališta općenito u današnjem vremenu.
“Središnji nacionalni teatar mora biti ‘prvi od prvog’, i po izazovima i pregnućima s kojima se suočava, ali i po želji da se na neki način redefinira uloga kazališta u našem vremenu, pa onda i u našem društvu”, smatra intendantica.
Da bi se otvorio novim trendovima i privukao novu publiku, prvo je potrebno promijeniti predrasude u percepciji HNK-a kao elitističkog kazališta namijenjenog posebnoj publici. “Taj je teatar imao svojevrsnu ‘muzejsku auru’; te ga se nije doživljavalo kao živi kulturni organizam, otvoren prema različitim utjecajima, estetikama, novim kazališnim i kulturološkim izazovima”, napomenula je Vrgoč.
U njezinoj viziji, prioriteti osuvremenjenog HNK-a Zagreb kojemu je cilj repozicioniranje u kontekstu europskog teatra temelje se na povezivanju prošlosti i sadašnjosti kroz suvremena čitanja klasika ili autorske projekte koji propituju klasične vrijednosti u suvremenom kontekstu, okretanju europskim trendovima kroz koprodukcije i gostovanja, te jačanju fokusa na mlađu publiku kao nositelje budućih kulturnih tendencija društva.
No, osuvremenjivanje zastarjelog kazališnog modela nije jednostavan i lagan proces i ne može se dogoditi preko noći, upozorila je Vrgoč.
Svaka je promjena teška i bilo je dosta opiranja, a napadi su je dočekali i prije nego je uopće ušla u zgradu, dodala je. “No, danas, iz ove vremenske perspektive, mogu reći da sam iznimno zadovoljna svime što smo postigli. Rekla bih da je ovo bila jedna tranzicijska godina, gdje su se mnoge stvari trebale tek pokrenuti. Pokrenuli smo ih i nadam se da će se za neke dvije sezone moći vidjeti pravi rezultati toga”, dodala je.
Europski trendovi i teme
U prvoj sezoni svojeg mandata Vrgoč se ponajprije morala suočiti s golemim naslijeđenim dugom od osam milijuna kuna. U manje od devet mjeseci uspjela je taj dug umanjiti za tri milijuna, prvenstveno štedeći na programu i honorarima, te raznim troškovima koje je ocijenila nepotrebnima.
Istaknula je kako nije bilo lako, ali je iznimno zadovoljna postignutim, a najponosnija je na to što se mjere štednje uopće nisu osjetile na produkcijama.
Za budućnost kazališta prije svega je važna “promjena perspektive rada i produkcijskih uvjeta kako bi ono pokazalo svoje potencijale i time postalo središnje gradsko kazalište, a potom regionalni centar te kazalište koje bi i Europi bilo zanimljivo”, smatra intendantica.
U protekloj sezoni izvedeno je ukupno pet dramskih, te po četiri operne i baletne premijere kojima se kroz bavljenje temama vezanim uz stogodišnjicu Velikog rata “pokušalo, osobito u dramskom repertoaru, kroz neke od amblematskih primjera djela nastalih prije, za vrijeme ili nakon Prvog svjetskog rata, pokazati da je pojam vremena vrlo relativan, te kako ono što je bilo prije stotinu godina prepoznajemo i danas”.
Takva su djela “Daleka zemlja” Arthura Schnitzlera (režija Anica Tomić), “Lulu” Franka Wedekinda (Jernej Lorenci) i “Vučjak” Miroslava Krleže (Ivica Buljan) a njima se HNK približio ciljanom pozicioniranju ne samo u gradu Zagrebu već na mapi cijele Europe, gdje se HNK-ovim koprodukcijskim izvedbama i suradnjama otvara respektabilno mjesto u rasporedima europskih opernih, dramskih i baletnih kazališta, istaknula je Vrgoč.
Njezin plan za transformaciju HNK-a u suvremenu i relevantnu umjetničku instituciju po uzoru na slične europske, uvelike se u jednom segmentu, oslanja na koprodukcije i gostovanja.
Koprodukcijski projekti posebno su obilježili operni repertoar, prva od kojih je bila opera “Mimi”, ostvarena u suradnji s pariškim teatrom Bouffes du Nord u čijem uprizorenju u sljedećoj sezoni Vrgoč najavljuje “popularne domaće glazbene zvijezde” čija imena još nije htjela otkriti. Veliki je uspjeh ostvaren i s nastupom pariške Opere Comique s operom “Pelleas i Melisande”.
Intenzivirana su i gostovanja. Tako, prvi puta u gotovo tri desetljeća, Drama HNK upravo gostuje u Jugoslavenskom narodnom pozorištu u Beogradu, a gostovanja – prošla i dogovorena – uključuju i festival Sterijino pozorje u Novome Sadu, nastupe u Mariboru, Ljubljani, talijanskom Cividaleu, Bruxellesu, na Bitefu.
Intenzivirale su se i koprodukcije za sljedeću sezonu, pa Vrgoč najavljuje veliku koprodukciju s Teatrom Emilia Romagna iz Bologne za predstavu “Evanđelje” Pippa Delbona.
Paralelno se radi i na najavljenom velikom projektu opere o Nikoli Tesli američkog redatelja Roberta Wilsona za koji libreto piše slavni Jim Jarmush, “za koji već postoje prve naznake budžeta”. Projekt bi trebao obojicu umjetnika 2016. dovesti u Zagreb, gdje je u planu svjetska praizvedba u prosincu, nakon čega predstava putuje u New York i London. Teslu bi trebala utjeloviti dobitnica Oscara Tilda Swinton.
Tri kazališta u jednome
Jedan od problema s kojima se HNK suočava je osipanje publike, pa je to kazalište danas potpuno usredotočeno na pretplatu i otvaranje novim ljubiteljima izvedbenih umjetnosti.
Europske statistike pokazuju da publika ne odlazi s kulturnih događanja zbog manjka novaca već zbog gubitka interesa i upravo zbog toga HNK radi na tome da ponovno probudi interes za kazalište i to programom kojeg publici nudi, kazala je Vrgoč.
S time na umu, pokrenuta je kampanja promidžbe nove pretplate putem jumbo plakata i city light oglašavanjem, a jedna od novih inicijativa je i “HNK u vašem kvartu”, u sklopu koje umjetnici Drame, Opere i Baleta HNK na javnim površinama diljem grada predstavljaju tematiku, preokupacije i izbor predstava toga teatra.
“Želimo javnosti prenijeti poruku da HNK Zagreb nije isključivo zgrada na Trgu maršala Tita 15, nego su to ljudi koji u njoj rade”, pojasnila je Vrgoč.
Važan aspekt privlačenja nove publike ostvaren je kroz osvajanje novih scena i prostora aktiviranjem druge scene na Velesajmu i “izlaskom” iz zgrade HNK-a, a tu su i pažljivo osmišljeni programi najavljivanja novih premijernih naslova, ali i druga prigodna događanja kao što je vođeni obilazak zgrade HNK u pratnji glumaca.
Planova je puno, a upravo traje potraga za novim prostorom gdje bi se postavila nova dramska premijera “La Bella Figura” Yasmine Reze koju će režirati Boris Liješević, otkrila je intendantica.
Jedan od programa koji je neupitno zagolicao maštu javnosti i naišao na golem odaziv je “Filozofski teatar”. “To je ono što smo izravno i s lakoćom promijenili – i publiku i imidž teatra kao mjesta javnog djelovanja – i što nas je doista ucrtalo u kartu iznimno važnih kulturnih mjesta gdje se događaju važne stvari, mjesta javnog dijaloga, što doista želimo i biti”, kazala je Vrgoč.
Cilj je da publika “Filozofskog teatra” na isti način napuni i gledalište HNK-ovih opera, drama i baleta, a za to je potrebno promijeniti percepciju postojanja triju različitih kazališta unutar HNK-a, smatra.
“Nerijetko se u javnosti percipirao HNK kao zapravo tri kazališta što se bore za prostor na jednoj pozornici: opera, balet i drama. Ono na čemu svakako moramo poraditi je da to bude ‘jedno kazalište’ – u percepciji njegovih ansambala, a onda i čitavog građanstva – da je to jedno kazalište koje na jedinstven način s tri ansambla ostvaruje upravo onaj program koji bi se trebao izravno ticati i vremena i ljudi koji u njemu rade”, pojasnila je.
U idućoj sezoni “Filozofski teatar” najavljuje, među ostalim, gostovanje u listopadu istaknute britanske glumice Vanesse Redgrave, pa francuskog filozofa Alaina Badioua te njemačke filmske redateljice Margaret von Trotte.
Želju nove uprave za promjenama, moderniziranjem repertoara, uvođenjem novog redateljskog rukopisa – Ivica Buljan, Jernej Lorenci i Anica Tomić neka su od novih redateljskih imena nacionalnog teatra – podržali su umjetnički ansambli HNK-a, a sezona je nakon dugog niza godina angažirala kompletan ansambl drame, koji je ove godine i pojačan Ninom Violić i Jadrankom Đokić, napomenula je Vrgoč.
Da je uspio prerezati lance koji ga vežu s 19. stoljećem HNK pokazuje i izlaskom izvan zgrade kazališta: sezonu je 30. rujna 2014. otvorio Dan otvorenog trga, a zatvorit će ju 29. lipnja “mali gradski tulum” na prostoru oko kazališta, gdje će ansambli izvoditi dijelove iz programa. Sve će okruniti simfonijski gipsy jazz koncert s Matom Matišićem i gostima iz Francuske.
Vrgoč se nada da će Grad Zagreb prepoznati važnost te inicijative i poduprijeti otvaranje i sljedeće sezone Danom otvorenog trga, a razrađuje se i ideja, u sklopu programa “Rendez-vous – Festival Francuske u Hrvatskoj”, organiziranja cjelonoćnog kulturnog festivala po uzoru na pariške “Nuit Blanches” (Bijele noći), kazala je.
HNK će u ovoj godini proslaviti 120. rođendan zdanja u kojemu djeluje, a koje je izgrađeno za samo godinu dana. Tim povodom bit će organizirana velika izložba povijesti gradnje i nastanka zgrade HNK-a, koja se otvara 4. listopada. “Bit će to veliko multimedijsko događanje koje će pokušati približiti građanstvu duh onog vremena, povezati i nastojati ‘kontekstualizirati’ sve što se događalo od tada pa do danas”, pojasnila je intendantica.
Povezivanje prošlosti i sadašnjosti
Za novu sezonu 2015./2016. najavljen je raznovrstan program bogat premijerama. U novoj sezoni HNK će tako publici ponuditi pet dramskih premijera, kojima se taj teatar repertoarno nastavlja na započet trend ujednačenosti klasične postave HNK-a i suvremenosti, odnosno post-dramskoga kazališta.
Uz uprizorenje novog teksta Yasmine Reze u jednom od “novih prostora”, prva premijera na pozornici bit će u studenome veliki projekt “Na kraju tjedna” redatelja Bobe Jelčića, a slijede “Evanđelje” Pippa Delbona, “Žena/Nepobjediva lađa” Josipa Kosora, koji se smatra jednim od najznačajnijih predstavnika hrvatskog ekspresionizma i avangarde i “koji je svima poznat a zapravo je potpuno neistražen i nepoznat”, te “Tri zime” Tene Štivičić, kojoj će to biti hrvatska praizvedba nakon one u Londonu, gdje je ostvarila golem uspjeh.
Najavljeno je i pet opernih premijera koje objedinjuju “ono što smatramo svojom dužnošću postaviti”, kao što je “Figarov pir” Wolfganga Amadeusa Mozarta, ali i “Sicilijanske večernje” Giuseppea Verdija u režiji Janusza Kice, “koje tu nikada nisu bile izvedene”. U planu su i “Manon Lescaut” Giacoma Puccinija, “Opera za tri groša” Kurta Weilla i Bertolta Brechta, te “Agrippina” Georga Friedricha Haendela koju će prvi put na sceni HNK-a izvesti studenti Muzičke akademije zagrebačkoga Sveučilišta.
“Trudili smo se u novoj sezoni povezati klasiku s nekim novim pričama, povezati staro i novo te pokazati da su nam stare priče jednako zanimljive i važne, odnosno, da klasiku možemo interpretirati suvremenim jezikom, bez obzira bila ona baletna, dramska ili operna, a da nove priče samo po sebi mogu u tragovima sadržavati i nešto što je već proživljeno ili prepričano”, kazala je Vrgoč.
Uz potrebu da se prikažu klasici “koje već jako dugo nismo vidjeli na sceni”, preko “iščitavanja naše stvarnosti kroz autorske umjetničke interpretacije”, jedan od ključnih fokusa HNK-a Zagreb u sljedećim sezonama bit će širenje opernog i baletnog repertoara za mlađu publiku, “budući da je to dužnost nacionalnog teatra”. Kao prvi u nizu takvih projekata bit će izveden baletni spektakl “Petar Pan” u Maksimiru koncem iduće sezone, na glazbu jednoga od najpriznatijih hrvatskih skladatelja Brune Bjelinskog, a kreirat će ga poznati talijanski baletni umjetnik i koreograf Giorgio Madia.
Tri najavljene baletne premijere uključuju još glazbenu koreodramu “Modrobradi” koreografa Staše Zurovca uz originalnu glazbu skladatelja Marjana Nećaka i balet “Romeo i Julija” na glazbu Sergeja Sergejeviča Prokofjeva.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
