Hrvati u Austriji – upoznajte jednu od najstarijih iseljeničkih zajednica

Foto: hrvatiizvanrh.hr

Prema podacima državnog zavoda za statistiku u Austriji živi oko 73.300 Hrvata koji imaju hrvatsko državljanstvo. Prema podacima dušobrižničkih ureda za Hrvate u Austriji, u toj zemlji živi oko 140.000 Hrvata. Od tog broja, oko 30.000 su gradišćanski Hrvati dok su ostali Hrvati ekonomski iseljenici od polovine XX. stoljeća. Mnogi Hrvati su uzevši austrijsko državljanstvo ostali bez hrvatskoga zbog zakona koji dvojno državljanstvo ne dopušta gotovo nikada. Procjenjuje se da je čak 50% sadašnjih Hrvata u Austriji na taj način ostalo bez hrvatskog državljanstva.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Hrvati su u Austriji prisutni već stoljećima, a njihovo iseljavanje možemo pratiti kroz dva razdoblja. Tijekom XVI. stoljeća Hrvati se doseljavaju na područje čitave današnje pokrajine Gradišće, a na temelju Austrijskog zakona o manjinama iz 1976. imaju status manjinske skupine. Hrvati se u Austriju počinju iseljavati i od sredine 60-ih godina i to većinom zbog zaposlenja, a veliki val iseljivanja 1990-ih bio je posljedica ratnih zbivanja na prostorima Republike Hrvatske i BiH.

Gradišćanski Hrvati pripadnici su hrvatske nacionalne manjine u austrijskoj pokrajini Gradišće (Burgenland), a koji su nakon 1948. bili raseljeni. Austrijskim državnim ugovorom 15. svibnja 1955. zajamčena su im manjinska prava. Njihova je tradicijska kultura pobuđivala etnografsko zanimanje. Bavili su se ratarstvom, stočarstvom, vinogradarstvom, poslije i trgovinom, razvili su obrte nužne seljačkomu gospodarstvu (postolari, kolari, krojači, kovači). U međuratnom razdoblju zbog ekonomske zaostalosti Gradišća gradišćanski Hrvati masovno iseljavaju u prekooceanske zemlje, a nakon Drugog svjetskog rata sve više i sa stalnim mjestom boravka, nastanjuju se u Beču. Danas su još očuvana hrvatska naselja u kojima stanovnici žive u većem broju oko sljedećih kotarskih mjesta: Željezno (Eisenstadt), Gornja Pulja (Oberpullendorf) i Borta (Oberwart).

Prema središnjem državnom ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, zajednica gradišćanskih Hrvata u Austriji uvjetno je podijeljena na dvije podskupine: gradišćanski Hrvati u Saveznoj zemlji Gradišće kojih ima do 35 000 i gradišćanski Hrvati u Beču, a broj se procjenjuje do 15 000. Prema popisu stanovništva, u Republici Austriji u 2001. godini ima približno 27 000 stanovnika koji su se izjasnili kao gradišćanski Hrvati, a udruge gradišćanskih Hrvata drže da ih u Republici Austriji ima ukupno do 50 000.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Hrvati se u Austriju počinju iseljavati zbog traženja zaposlenja i sredinom 60-tih, a veći val odlaska dogodio se tijekom 70-tih i 80-tih godina XX st. Treći veliki val odlaska je nakon 1990. godine, kada se prema podacima Državnog zavoda za statistiku iselilo oko 94.000 Hrvata. Posljedica ovog velikog iseljavanja bila su ratna zbivanja na prostorima Republike Hrvatske i BiH. Prema podacima središnjeg državnoga ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske na području Republike Austrije živi oko 90.000 Hrvata. Njihova raspoređenost po saveznim zemljama je slijedeća: Beč 35.000, Donja Austrija 6.000, Gornja Austrija 12.000, Salzburg 6.000, Tirol 5.600, Vorarlberg 5.000, Koruška 5.000, Štajerska 14.000 i Gradišće 1.000 Hrvata.

Status Hrvata u Austriji temelji se na dopunjenom i izmijenjenom Zakonu o strancima i zapošljavanju stranaca koji je stupio na snagu u siječnju 2003. godine. Republika Austrija je ovim izmjenama Zakona o strancima dala potporu dolasku radne snage, odnosno stručnjacima koji unaprijed mogu dokazati osigurano radno mjesto s mjesečnim primanjima. Vlada Republike Austrije usvojila je 2005. novi Zakon o državljanstvu koji donosi odredbe o uvjetima za stjecanje državljanstva. Uz obavezu polaganja pismenog i usmenog ispita iz njemačkog jezika, podnositelji zahtjeva morat će priložiti i potvrdu o nekažnjavanju te osiguranim sredstvima za život tijekom protekle tri godine provedene u Republici Austriji.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/hrvatiizvanrh.hr/Državni zavod za statistiku

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.