Hrvatski književnik i akademik Nedjeljko Fabrio umro je u subotu ujutro u Rijeci u 81. godini. Sućut povodom njegove smrti uputila je hrvatska predsjednica, premijer i ministrica kulture.
Umro književnik i akademik Nedjeljko Fabrio
Hrvatska predsjednica: “Akademik Fabrio obilježio je veliko razdoblje hrvatske kulture”
Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović uputila je izraze sućuti obitelji akademika Nedjeljka Fabria, ustvrdivši da je taj književnik obilježio veliko razdoblje hrvatske kulture.
“Romanopisac i prevoditelj, novelist i urednik Dramskog programa HRT-a, dramski pisac i kroničar, književni povjesničar i dramaturg, no iznad svega društveno angažirani književnik i intelektualac akademik Fabrio obilježio je veliko razdoblje hrvatske kulture, napisala je predsjednica u sućuti, dodajući da je posebno ključna bila njegova uloga predsjednika Društva hrvatskih književnika za vrijeme uspostave hrvatske neovisnosti i demokracije, za vrijeme Domovinskoga rata.
Pamtit ćemo njegove novinske kolumne i komentare, djelovanje kroz Maticu hrvatsku i Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti, a generacije studenata Akademije dramskih umjetnosti kroz njegov pedagoški rad. Doprinos umjetničkom razvoju u našoj zemlji, dao je i kao vrsni poznavatelj glazbe, pogotovo opere, pokazujući tako raskoš svoje svestrane darovitosti, za koju je odlikovan najvišim državnim priznanjem – nagradom Vladimir Nazor za životno djelo.
Čitajući njegovo „Vježbanje života“, antologijski roman hrvatske suvremene književnosti, kroz jedinstvene obiteljske i osobne sudbine, čitatelji mogu prepoznati maestralno predstavljene kaleidoskopske karakteristike Rijeke, temeljene na složenim povijesnim i migracijskim mijenama koje su oblikovale izgled i dušu toga grada”, stoji u sućuti.
Premijer Plenković: “Vrstan i svestran književnik”, ministrica kulture: “Istinski klasik hrvatske književnosti”
Akademik Fabrio bio je vrstan i svestran književnik, prevoditelj, novelist, dramatičar, romanopisac te sveučilišni predavač.
“Pamtit ćemo ga po vještom povezivanju povijesnih tema i suvremenih iskustava u dramama te po prekrasnim romanima postmodernističke poetike.
Središnji dio njegove književnopovijesne, književnokritičke i prevoditeljske djelatnosti su hrvatsko-talijanski dodiri, a nezaobilazne su i mnoge adaptacije proznih djela za kazalište i televiziju.
Uz bojne nagrade među kojima su i “Ksaver Šandor Đalski”, “Miroslav Krleža”, međunarodne “Bethlen Gábor Alapítvány” 1993. u Budimpešti za promicanje suživota u Europi, Herderovu nagrada za književnost 2002. u Beču i “Stella solidarieta Italiana” u Rimu, nagradu “Vladimir Nazor” za životno djelo dobio je 2007. godine.
Uz emotivan i pregnantan rukopis ovog svestranog umjetnika stasale su i uživale mnoge generacije koje će ga pamtiti po snažnom pečatu koji je ostavio u hrvatskoj kulturnoj povijesti”, stoji u premijerovoj sućuti.
Sućut je izrazila i ministrica kulture Nina Obuljen-Koržinek.
“Širinom svojih tematskih interesa, raznovrsnošću opusa i estetskom kvalitetom djela akademik Fabrio bio je istinski klasik hrvatske književnosti. Svestrano obrazovan i umjetnički nadaren, uspješno se okušao u različitim književnim žanrovima. Njegove drame uklapaju se u tada dominantnu struju političkoga teatra.
Njegov se književni rukopis odlikuje dotjeranim stilom, virtuoznim osjećajem za jezik i istančanim umjetničkim senzibilitetom. Tih, samozatajan i nenametljiv, u svojem se književnom opusu smjelo prihvaćao velikih tema, nerijetko problematizirajući i neuralgične točke naše novije povijesti.
Za svoje djelo, prepoznato i cijenjeno i izvan granica domovine, primio je najviše književne nagrade u nas i u svijetu – nagrade Ksaver Šandor Gjalski, Miroslav Krleža i Vladimir Nazor za životno djelo te Herderovu nagradu u Beču.
Zbog teške bolesti njegov je književni glas posljednjih godina nažalost utihnuo, no ostat će snažno i trajno zapisan u kanonu hrvatske književnosti druge polovice 20. stoljeća”, stoji u sućuti ministrice kulture.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
