Kardinal Bozanić: ‘Obitelji su možda najviše žrtve svega što proživljavamo’

Korizmena procesija koja je na prvu obljetnicu razornog potresa koji je pogodio Zagreb i okolicu te pandemije koronavirusa prošla u subotu 20. ožujka od zagrebačke katedrale do crkve Sv. Roka završila je misnim slavljem koje je predvodio zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, izvijestila je Zagrebačka nadbiskupija.

1 od 38

Godinu dana nakon proglašenja ograničenja zbog pandemije Covida-19, odnosno ulaska u prvo zatvaranje, te potresa koji je pogodio Zagreb i okolicu, u subotu, 20. ožujka 2021. godine, održana je korizmena procesija ulicama Zagreba. Procesija je započela ispred Zagrebačke katedrale, koja je nakon potresa u ožujku i prosincu prošle godine zatvorena te se nalazi u procesu obnove. Mons. Ivan Šaško, pomoćni biskup zagrebački, predvodio je korizmenu procesiju u kojoj su ulicama Zagreba nošene relikvije sv. Roka, sv. Sebastijana i sv. Karla Boromejskog, svetaca posebno zazivanih u zaraznim bolestima, sv. Emigdija, zaštitnika od potresa, te relikvije bl. Alojzija Stepinca.

Na početku procesije biskup Šaško istaknuo je kako je protekla godina bila obilježena pandemijom, potresom i njegovim posljedicama, “no i ta je godina prije svega godina s Gospodinom, godina iznimnih iskustava, milosti i svjedočanstava.” Biskup je naglasio kako su zahvala, zadovoljština i zaštita tri nakane koje nosimo u ovoj procesiji i molitvi. “Upravo pred našom ranjenom prvostolnicom, u ograničenjima zbog pandemije, u svojoj smo poniznosti i slabosti došli reći: Hvala ti, Gospodine! Hvala ti i na kušnjama. Sve tebi predajemo, otvarajući srce i ruke, svoje živote. Hvala ti na trpljenjima i na očitovanjima ljubavi. Osim toga, svojim se molitvenim hodom ugrađujemo u davanje zadovoljštine za svoje grijehe, za grijehe naše Crkve, za grijehe našega naroda; za grijehe i uvrede koje se nanose Bogu diljem svijeta”, rekao je biskup Šaško.

Nakon biskupovog uvoda uslijedila je molitva, čitanje Božje riječi, molitva litanije u kojima su okupljeni vjernici posebno zazvali zagovor svetaca čije su relikvije nošene u procesiji. Procesija je krenula ispred Katedrale, Bakačevom ulicom, preko Trga bana Josipa Jelačića, Radićevom ulicom do Kamenitih vrata, gdje se zastalo na molitvu pred likom Majke Božje od Kamenitih vrata, zaštitnice grada Zagreba. Biskup Šaško podsjetio je kako molitva na Kamenitim vratima nije prestala tijekom protekle godine jer su upravo Kamenita vrata odredište brojnih vjernika koji su u ovim neizvjesnim vremenima došli potražiti utjehu i ohrabrenje kod Nebeske Majke.

Nakon molitve kod Kamenitih vrata procesija se uputila prema Trgu i crkvi sv. Marka. Biskup Šaško pozvao je okupljene da ispred crkve sv. Marka, koja je također zatvorena nakon potresa prošle godine, posebno mole za domovinu. “Na prvoj smo (postaji) posebno gledali na Crkvu i njezino poslanje, a u njoj na našu Nadbiskupiju. Na Kamenitim vratima pozornost je bila usmjerena posebice na grad Zagreb. Ovdje, ispred crkve sv. Marka na srcu nam je osobito naša domovina i vjerničko poslanje u društvu“, rekao je biskup Šaško i naglasio: „Osjećamo potrebu moliti za domovinu, počevši od temeljne nakane zaštite života od začeća do smrti; osjećamo bol zbog svojih grijeha i grijeha pripadnika našega naroda, počevši od psovke, bogopsovke, u kojoj se vidi sva bijeda ljudskosti.”

Korizmena procesija nastavila je Mesničkom ulicom, Ilicom do Britanskoga trga te ulicom Đure Arnolda i Rokovom ulicom do kapelice sv. Roka na Rokovu perivoju. Ondje je u 12 sati započelo euharistijsko slavlje koje je predvodio zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić. U uvodu u misno slavlje Kardinal je istaknuo kako nas je u protekloj godini i u pandemiji i u potresu Bog pohodio na razne načine.

Na početku homilije kardinal Bozanić je podsjetio kako ovo misno slavlje slavimo godinu dana nakon zagrebačkog potresa i nekoliko mjeseci nakon potresa koji je pogodio Banovinu i Sisačku biskupiju, a ostavio je posljedice i u Zagrebu i Zagrebačkoj nadbiskupiji. Oba potresa dogodila su se za vrijeme pandemije, stoga “imamo pravo glasno reći Bogu: Što to, Bože, od nas očekuješ? Što to znači za nas, za naš život, za život naših obitelji?”, rekao je Kardinal i nastavio: “Sav izazov našega života je u tome da upoznamo Boga, da upoznamo Božju ljubav te da shvatimo i prihvatimo da nas Bog neizmjerno ljubi.”

U propovijedi kardinal je istaknuo kako slave misu u kapeli Sv. Roka godinu dana nakon potresa u Zagrebu i nekoliko mjeseci nakon potresa na Banovini i sve to u pandemiji bolesti “čije posljedice osjećamo, osobito oni koji su izgubili svoje drage ili su sada bolesni oni ili članovi njihove obitelji”. Sve nas to dovodi da imamo prvo i glasno pitati Boga „što to od nas očekuješ i što to znači za naš život, život naših zajednica i obitelji, naš pojedinačni život“.

Osvrnuvši se na poglavlje Ivanova evanđelja (Iv 7, 40-53) spomenuo je i kako je i Isus nailazio na nerazumijevanje, a došao je samo zato da nam objavi Boga Oca jer je on sin kojega je Bog poslao. Možemo reći da je sav izazov našega života u tome da upoznamo Boga, Božju ljubav i da duboko razumijemo i prihvatimo da nas Bog neizmjerno ljubi da je Bog sama dobrota – to je ona najveća ljudska sigurnost, naša snaga. I zbog toga je došao i Krist Gospodin. Taj Bog je pravedan kada iskazuje milosrđe i svi smo mi pred njim i grešnici. Ali, želimo biti i pokajnici i oni koji ćemo moliti: Bože smiluj nam se, nisam dostojan, ali je tvoja ljubav puno veća i Ti ne gledaš na naše grijehe nego nas Ti voliš i to je ono što nas ozdravlja, daje nam snagu, rekao je kardinal.

Nakon potresa u Zagrebu, kad su izvana dolazili neki da vide posljedice, znali su reći da je pravo čudo da uslijed takvih ruševina nije bilo više ljudskih žrtava. Mi se ovdje spominjemo i učenice klasične gimnazije Anamarije Carević koja je bila žrtva potresa i sve one koji trpe posljedice potresa. Zahvaljujemo Bogu što nam daje snagu i molimo da nam pomogne, da nas oslobodi od svega što nas pritišće, osobito od novih strahova. Molimo da nas oslobodi i od pošasti koja je zahvatila ne samo Hrvatsku nego i čitav svijet; molimo za zdravlje duše i tijela, da nam Boga dade snage da možemo vidjeti što je pred nama i kako Njega u ovim vremenima bolje slijediti.

Molimo posebno i za naše obitelji, pozvao je kardinal, podsjetivši kako je jučer, na blagdan sv. Josipa, papa Franjo otvorio Godinu obitelji – Amoris laetitia koja će se zaključiti 26. lipnja 2022. u prigodi 10. svjetskog susreta obitelji u Rimu, Godinu radosti obiteljske ljubavi. Obitelji su možda najviše žrtve svega što proživljavamo, i djeca i mladi i roditelji i stari, i molimo da nađu snage da zajedno stanu pred Boga i otvore prostore svoga obiteljskoga doma za Boga, za Božju riječ i nadahnuće, za molitvu obitelji i osobito za obiteljsko zajedništvo, zaključio je kardinal Bozanić.

Prije završnoga blagoslova zagrebački pomoćni biskup Ivan Šaško, koji je predvodio korizmenu procesiju i zahvalio svima koji su na bilo koji način pomogli toj inicijativi i u njoj sudjelovali, čestitao je kardinalu Bozaniću jučerašnji imendan i današnji rođendan, poželjevši mu „da Vas Gospodin čuva i prati, da Vam daje josipovsku snagu, da vjerujete ‘u nadi protiv nade’ i da uvijek prepoznajete što je put spasenja“.

Kardinal je zahvalio na čestitkama i molitvama i ponovno pozvao vjernike da poput sv. Roka molitvom i svim načinima koji su im dostupni budu blizu svima koji trpe posljedice pandemije koronavirusa, bolesnima i njihovim obiteljima. Pozvao je vjernike da se ne daju zavarati lažnim prorocima, prorocima zavjere koji žele unositi nemir, podjelu. Đavao je onaj koji dijeli, on je otac laži, onaj koji optužuje, upozorio je kardinal. Pozvao je „da se ne damo zavarati od onih koji smatraju da im je to jedina dužnost, i možda i nisu ni svjesni da su i time u službi oca laži“.

Trpimo posljedice potresa, one materijalne i one još teže – duhovne, rekao je kardinal Bozanić. Upozorio je da kako je u ratu bilo ratnih profitera i u potresu može biti profitera, i pozvao na pozornost na ponude koje nisu ispravne. Na kraju je vjernike potaknuo da budu posebno blizi jedni drugima, baš zbog duhovne potrebe, potrebe nove ljudske blizine, potrebe da priskočimo u pomoć onima koji su se našli pod pritiskom, „možda ne samo materijalnih, nego i nekih drugih naravi, koji su još teži”.

„Na kraju, ponesimo s ove molitvene procesije to da nismo sami, da nas Bog neizmjerno ljubi“, pozvao je kardinal i odao priznanje za inicijativu te procesije i svima koji su se založili i sudjelovali, i onima koji se duhovno pridružuju. Poručio je da smo Božjim smo rukama, „Bog svoje ne napušta, On je neizmjerno dobar; i najdublji je izazov da još više upoznamo tu Božju ljubav, da se Bogu pridružimo, da mu se otvorimo, da u Njemu tražimo sigurnost za svoj život“. Ponovno je pozvao na blizinu obiteljima koje nose najveći teret te zaželio da i „ovaj blagoslov koji zazivamo bude blagoslov Božji, koji želimo da siđe na nas i na sve naše obitelji, da nas Bog još više učvrsti i bude onaj koji će još jače među nama očitovati svoju prisutnost“. To od srca molimo, zaključio je kardinal Bozanić.

Na kraju euharistijskog slavlja biskup Šaško zahvalio je svima koji su sudjelovali u procesiji i čestitao kardinalu Bozaniću imendan i rođendan. Kardinal Bozanić zahvalio je na čestitkama i molitvama te pozvao okupljene na molitvu i blizinu svima pogođenima pandemijom. Naglasio je kako svi nosimo materijalne i duhovne posljedice potresa, posebno u vidu strahova. “Budimo posebno blizi jedni drugima zbog duhovne potrebe, potrebe nove ljudske blizine.”