Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić primio je u subotu 2. veljače 2019. godine u Nadbiskupskom dvoru njegovu ekselenciju gospodina Michaela Dzebu, izvanrednog i opunomoćenog veleposlanika Suverenog malteškog reda u Republici Hrvatskoj.
Čestitavši njegovoj ekselenciji gospodinu Dzebi na imenovanju veleposlanikom časnog Suverenog malteškog reda u RH, Kardinal je izrazio zahvalnost za dobra koja taj Red čini kroz svoje karitativno djelovanje u Hrvatskoj, predloživši i neke konkretne zajedničke inicijative Zagrebačke nadbiskupije i Suverenog malteškog reda u Republici Hrvatskoj.
U mnogim humanitarnim krizama i intervencijama koje su ovoga ljeta zahvatile Europu svoju su pomoć stradalim osobama i područjima pružali i članovi Suverenoga malteškoga reda. Ta najstarija humanitarna organizacija, dobro organizirana u svijetu, poslala je tako medicinske potrepštine grčkim liječnicima kod velikoga požara u blizini Atene, bila je dio posade broda s imigrantima koje su odbijale primiti Italija i Španjolska, a u programima za prijam i integraciju migranata i izbjeglica u Europi distribuirali su hranu i osnovne potrepštine, davali pravnu, psihološku i socijalnu pomoć i podršku.
U Hrvatskoj ne red ima šest članova, a u rujnu ove godine navršilo se godinu dana otkako su primljeni u viteški red koji punim imenom glasi Suvereni jeruzalemski, rodoski i malteški viteški hospitalni red svetoga Ivana, ranije poznatiji i kao ivanovci.
Tim povodom Glas koncila objavio je intervju s veleposlanikom Suverenog malteškog reda, Michaelom Dzebom. Razgovor je vodio Ivan Tašev, a mi iz njega izdvajamo neke dijelove.
GK: Kako biste ukratko predstavili Suvereni malteški red? Što je njegova glavna posebnost u današnjem vremenu, možete li spomenuti neke brojke i podatke o broju članova i volontera?
Veleposlanik Dzeba: Malteški red najstarija je humanitarna organizacija na svijetu i poslije Katoličke Crkve i najstarija institucija zapadnoga svijeta. Moglo bi se ukratko reći da je red danas jedna vrsta katoličke »humanitarne hitne službe« koja je izrasla iz kršćanske zapovijedi: Ljubi bližnjega svoga. Malteški red nastao je iz grupe trgovaca koji su iz talijanskoga grada Amalfija prije više od 950 godina hodočastili u Svetu Zemlju i ondje bili suočeni s velikim siromaštvom i teškim bolestima. U Jeruzalemu su potom osnovali bolnicu koju su sagradili uz crkvu sv. Ivana te na taj način dobili izvorno ime ivanovci. Od samoga je početka Malteški red pružao pomoć svima kojima je bila potrebna, bez obzira na boju kože, naciju, vjeru ili financijske mogućnosti. To je, među ostalim, jedan od razloga zašto do današnjega dana Malteški red ima izuzetan ugled i u islamskom svijetu… Malteški red danas ima otprilike 14 tisuća članova širom svijeta. Najveći dio čine laici koji ulaskom u red posvećuju znatan dio svojega života ispunjenju našega gesla: Zaštita vjere i pomaganje siromašnima.
GK: Suvereni malteški red u Hrvatskoj je veliku pomoć pružao u vrijeme Domovinskoga rata. O kakvoj je pomoći riječ, tko ju je organizirao i je li se i nakon rata nastavio rad s Malteškim viteškim redom?
Veleposlanik Dzeba: Za vrijeme rata u Hrvatskoj bila je potrebna brza i nekomplicirana pomoć. Tadašnji veleposlanik Malteškoga reda u Njemačkoj Jakob Eltz, rođen i odrastao u Vukovaru, odmah nakon što je rat započeo vratio se u Hrvatsku nakon 45 godina izbivanja te počeo organizirati svu potrebnu pomoć.
Bio je pravi hrvatski rodoljub i čovjek velika srca. Tada nam je od velike pomoći bila suverenost reda, budući da smo važni dio pomoći – kao što su lijekovi – mogli deklarirati kao »diplomatsku pošiljku« i bez velike birokracije dovesti iz cijeloga svijeta u Hrvatsku. Pored Jakoba Eltza, važnu ulogu odigrali su i naš dugogodišnji veleposlanik u Hrvatskoj Nikola Adamovich, kao i naš tadašnji koordinator humanitarnih akcija u Hrvatskoj Joachim Krauskopf. Malteški je red u tim teškim ratnim godinama uspio prikupiti i dostaviti u Hrvatsku pomoć u vrijednosti većoj od 250 milijuna eura.
Nedavno sam doznao da je među ostalim i bliska prijateljica britanske kraljice Elizabete osobno iz Engleske dovozila kamione Malteškoga reda pune lijekova u Hrvatsku.
Nakon završetka rata stvari se mijenjaju. Prije svega cilj postaje ponovno obnoviti zemlju i što prije vratiti se normalnosti, a humanitarni i dobrotvorni rad Malteškoga reda pomalo gubi zamah. Nakon smrti Jakoba Eltza Malteški red nastavio je s drugom vrstom aktivnosti, tako primjerice Malteški red već dugi niz godina organizira hodočašće djece s posebnim potrebama na Trsat, a nakon toga ih vodimo na nekoliko dana na more na odmor. Tu nam je od iznimno velike pomoći Georg Eltz, koji širokogrudno preuzima troškove toga projekta.
GK: Nedavno ste preuzeli mjesto veleposlanika Suverenoga malteškoga reda u Republici Hrvatskoj. Što će biti prioriteti Vašega rada?
Veleposlanik Dzeba: Želio bih vratiti u Hrvatsku svijest o tome što je to uopće Malteški red i volio bih da Hrvatska ponovo otkrije svoju bogatu maltešku baštinu. U srednjem vijeku Hrvatska je s Malteškim prioratom zvanim Vranski priorat bila jedno od najvažnijih središta Malteškoga reda u svijetu. Pored toga, volio bih da za vrijeme moga mandata uspijemo oživjeti niz karitativnih i dobrotvornih projekata u kojim ljudi dobra srca daruju nešto svojega vremena služeći onima kojima je pomoć najpotrebnija, vodeći se riječima sv. Majke Terezije: »Nismo svi stvoreni da činimo velika djela, ali zato možemo činiti mala djela s puno ljubavi.« A to je ono što po mojem shvaćanju mijenja svijet.
