Dva dana uoči spomendana smrti Fausta Vrančića, našeg velikog izumitelja, jezikoslovca i polihistora, nakratko je doveden u pitanje njegov višestoljetni identitet. Naime, Mađari su ga nazvali mađarskim da Vincijem. Dogodilo se to u sklopu početka obilježavanja Europske prijestolnice kulture 2023. godine za koju je odabran mađarski grad Veszprem. Zahvaljujući reakciji Nine Obuljen Koržinek, pogreška je brzo revidirana.
„Faust Vrančić mađarski je da Vinci“
Dnevnik.hr prenosi reakciju ministrice kulture Nine Obuljen Koržinek na mađarsko svojatanje našeg velikog izumitelja Vrančića.
– Ja sam se spletom okolnosti sinoć vidjela na jednom događaju s ravnateljicom mađarskog instituta, odmah sam je upozorila i ona se javila i rekla da je prenijela mađarskoj strani i da će to biti ispravljeno. To je, naravno, grubi falsifikat.”
Mađarska strana vrlo je brzo reagirala te se ispričala zbog nehotične pogreške. Javili su se priopćenjem iz Ureda Europske prijestolnice kulture 2023.
– Iskreno nam je žao što smo nenamjerno povrijedili osjećaje nekih Hrvata. Pojavila se jedna rečenica s namjerom da prikazuje zajedničku prošlost, usku međuovisnost i višestoljetnu blisku suradnju naroda u regiji.
Mađari su Vrančića istraživali prije nas
S obzirom na to da Mađari nisu izostavili spomenuti da je Faust rođen u Dalmaciji u Šibeniku gdje i danas stoji njegova obiteljska kuća te da je pokopan na Prviću prema vlastitoj želji, javila se i ravnateljica Memorijalnog centra Faust Vrančić. Gospođa Ivana Skočić istaknula je što se Mađarima može priznati u vezi s Vrančićem.
– Volim reći da je Faust Vrančić Šibenčanin, hrvatski velikan europskog ugleda. Možemo im priznati to da su prije počeli cijeniti njegov doprinos i u političkom i u crkvenom i znanstvenom smislu te su ga istraživali puno prije.
Poznato je da je Vrančić živio u Veszpremu i za Mađarsku učinio puno davši im i prvi službeni rječnik. Međutim, neobično svojatanje oko usporedbe s da Vincijem iznenadilo je mnoge koji dobro poznaju njegov lik i djelo. Oglasili su se i iz Nacionalne sveučilišne knjižnice te prenosimo izjavu Nele Marasović.
– Oni su uvijek isticali taj njegov značaj za mađarsku kulturu, mađarsku povijest, ali nikad ga nisu svojatali, što je vrlo jasno, uvijek se jasno deklariralo otkud dolazi.
„Podučavajmo naše mlade tko su bili veliki hrvatski umovi“
Srećom je u ovom slučaju pogreška ispravljena i dio u kojem spominju mađarskog da Vincija je obrisan. Dobar zaključak na tu temu dala je ministrica Obuljen Koržinek.
– Uvijek je moj stav da, naravno, treba reagirati, treba upozoriti, ali budimo mi svjesni tko smo, što smo. Podučavajmo naše mlade tko su bili veliki hrvatski umovi.
Faustov Leteći čovjek svoje mjesto ima u brojim hrvatskim muzejima. Također smatra se da je, usprkos da Vincijevim ranijim skicama padobrana, Vrančić izumio prvi funkcionalni padobran.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
