Cjelogodišnjim programom u više od 120 ogranaka u zemlji i izvan nje najstarija hrvatska kulturna institucija Matica hrvatska obilježit će 180 godina od osnutka (utemeljena 10. veljače 1842), dok će tribinama Sučeljavanja u Matici hrvatskoj otvarati javne rasprave o aktualnim temama. Među prvima 25. siječnja bit će ona o potrebi uvođenja eura s kojom će krenuti i podcast, najavio je predsjednik Matice hrvatske Miro Gavran na konferenciji za medije.
Uz predstavljanje nove uprave (Predsjedništva MH), koju osim predsjednika Mire Gavrana čine potpredsjednici Mario Jareb, Dubravka Oraić Tolić i Damir Zorić, glavni tajnik Marijo Dominiković, gospodarski tajnik Ivica Nuić te književni tajnik Božidar Petrač, izneseni su planovi za slavljeničku godinu, dosadašnje ostvarene aktivnosti, ali i novosti koje bi pridonijele boljem djelovanju Matice hrvatske. Od izborne skupštine 6. studenoga prošle godine konstituirana su sva Matičina tijela, doneseno je osamdeset odluka, a Miro Gavran izrazio je zadovoljstvo i optimizam jer je u prvih mjesec dana pristupilo više od sto novih članova te je ujedno najavio zadržavanje svih dosadašnjih planiranih aktivnosti, no i pokretanje novih.
„Potkraj prošle godine prostor namijenjen ograncima u našem dvotjedniku Vijenac s jedne smo stranice povećali na dvije, a u planu je i proširenje u obliku priloga. Sutra će biti objavljena i bibliografija 33 broja Hrvatskog tjednika uključujući i 34. zabranjeni broj da budu svima dostupni“, rekao je Gavran. Najavio je pokretanje tribine Sučeljavanja u Matici hrvatskoj. Prva će biti o temi uvođenja eura u Hrvatskoj, moderator je novi gospodarski tajnik Ivica Nuić, dok će panelisti biti Damir Zorić, Mladen Vedriš, Drago Jakovčević i Ljubo Jurčić.
Nacrt Zakona o hrvatskom jeziku
„Formirali smo radnu skupinu za izradu Nacrta Zakona o hrvatskom jeziku. Čine ju akademici Augustin Kovačec, Stjepan Damjanović, Mislav Ježić, Tomislav Stojanov i Mario Grčević kao voditelj radne skupine. Nacrt uz petoricu uglednih jezikoslovaca pripremit će i tri pravnika, pa će ga supotpisati i hrvatski književnici i potom će se uputiti Saboru“, kazao je Miro Gavran.
Naglasio je da inzistiraju na dobroj atmosferi i uzajamnom uvažavanju, povećanju broja članova, privlačenju mlađih članova, osnivanju novih ogranaka i obnovi zamrlih te pojačanju aktivnosti Matičinih odjela. „U našim ograncima u Hrvatskoj, BiH i diljem svijeta planira se više od 500 različitih, kulturnih, znanstvenih i stručnih događaja, a u planu je osnivanje novih ogranaka: Hrvatska Kostajnica, Washington, Trier, Moskva, Ljubuški, Kupres, Knin. Podsjećamo da su u nekim gradovima naši ogranci jedini nakladnici i organizatori kulturnih događanja“, istaknuo je Gavran. Ujedno je najavio da će MH organizirati sajam knjiga u Zagrebu na kojem će se moći kupiti knjige koje pored Središnjice tiskaju i ogranci.
Predstavljene su i obljetničke aktivnosti. Uz prigodnu poštansku marku u suradnji s Hrvatskom poštom, obilježavanje 180 godina postojanja Matice hrvatske će započeti, ako to epidemiološka situacija dopusti, svečanom akademijom u Hrvatskom narodnom kazalištu 21. veljače točno u podne, najavio je Matičin predsjednik Miro Gavran.
Potpredsjednik Mario Jareb osvrnuo se na obljetničke programe u okviru kojih će organizirati simpozij Matičini predsjednici te mini simpozij o braći Radić u njihovu rodnom Trebarjevu. Uz to, Odjel za povijest MH priprema znanstveni kolokvij u povodu 500 godina od Govora za Hrvatsku Bernardina Frankopana, a u planu je i izdavanje sedmog sveska Matičine Povijesti Hrvata.
Akademkinja Dubravka Oraić Tolić najavila je dovršetak projekta obilježavanja Hrvatskog proljeća objavom znanstvenog zbornika u rujnu dok je o nakladničkim planovima za 2022. izvijestio književni tajnik Božidar Petrač.
U glasovitoj ediciji Stoljeća hrvatske književnosti ove će godine MH objaviti između ostalog Izabrane pjesme Vesne Parun, Izabrana djela Slavka Kolara te Hrvatski narodni preporod. U drugim bibliotekama Matica hrvatska objavit će još tridesetak knjiga, od kojih ističe Dante Alighieri: Čistilište, Ivo Brešan: Izabrana djela, treća knjiga: Pripovijetke i eseji, Krešimir Nemec: Pripovjedne strategije, Aristotel: Izbor iz djela, Luko Paljetak: Kroz strane stranice, studije i ogledi o svjetskoj književnosti, Miguel de Unamuno: Abel Sanchez i druge proze, naglasio je Petrač. Osim toga, Matica će organizirati simpozij posvećen akademiku Tonku Maroeviću, rekao je Petrač.
Gospodarski tajnik MH Ivica Nuić osvrnuo se na financijsko poslovanje te predstavio novine u prikupljanju sredstava pri čemu će se nastojati postići jače povezivanje s gospodarstvom dok je glavni tajnik Marijo Dominiković još jednom naglasio nastavak svih već započetih poslova i dodatno jačanje organizacijske strukture, a posebnu pozornost posvetit će traženju kvalitetnih izvora financiranja potrebnih za obnovu palače MH jer ona zahtijeva ozbiljnu obnovu koja će biti dugotrajan proces, što nije moguće ostvariti iz tekućih prihoda. Ujedno je rekao kako je u tijeku redovita godišnja procedura revizije poslovanja nakon koje će imati kvalitetan uvid u dosadašnje poslovanje i trenutno financijsko stanje MH.
Matičini će odjeli kao redovite aktivnosti organizirati predavanja, tribine, okrugle stolove, aktivnosti koje se održavaju dugi niz godina poput nastupa mladih glazbenika ili skupa Hrvatski prirodoslovci, kojim će Odjel za prirodoslovlje obilježiti 30. obljetnicu postojanja te 20. obljetnicu časopisa Prirodoslovlje.
Galerija MH priprema deset izložbi, a među njima izložbu doajena konceptualne umjetnosti Vlade Marteka te izložbu Damira Sokića, dok će Odjel za medije održati dvanaestu Komunikološku školu.
Matica hrvatska najstarija je hrvatska kulturna ustanova. Danas broji oko 4000 članova, 123 ogranka (100 u Hrvatskoj, 14 u BiH i devet diljem svijeta), djeluje u 20 odjela u Zagrebu i s 31 zaposlenikom u Središnjici. Pored tridesetak knjiga u svojoj Središnjici objavi godišnje 22 sveska dvotjednika Vijenac, četiri broja časopisa Kolo i Hrvatska revija, časopis Prirodoslovlje, a ogranci objave još nekoliko stotina knjiga i dvadeset časopisa.
Planovi odjela Matice hrvatske u 2022.
ODJEL ZA ARHEOLOGIJU i ETNOLOGIJU priprema znanstveno-popularni program: HRVATSKA MITSKA BAŠTINA U SREDNJEM VIJEKU (5. ciklus Herbarij).
ODJEL ZA FILOZOFIJU organizirat će okrugli stol ili simpozij na temu filozofija i pjesništvo.
ODJEL ZA DEMOGRAFIJU organizirat će dva tematska predavanja: fertilitet i obiteljska politika te online predavanja studentima Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
ODJEL ZA GLAZBU obilježit će 110. obljetnicu rođenja skladateljice Ivane Lang, 30. obljetnicu smrti Brune Bjelinskog te će prirediti šest koncerata iz ciklusa Mladi glazbenici u Matici hrvatskoj.
ODJEL ZA HRVATSKO GLAGOLJAŠTVO priredit će predavanje akademika Josipa Bratulića o Istarskom razvodu te predavanja Josipa Mihaljevića i Kristijana Kuhara te dvije radionice koje će voditi Renata Mladić i Mira Kliček.
ODJEL ZA KAZALIŠTE I FILM organizirat će okrugli stol o Zakonu o kazalištu te niz portreta velikih imena hrvatskog glumišta.
ODJEL ZA KNJIŽEVNOST planira dovoditi studente književnosti u Maticu i upoznavati ih s književnicima koji su u Matici djelovali u proteklih 180 godina te memorirati 180. obljetnicu časopisa Kolo.
ODJEL ZA MEDICINU organizirat će tribinu s temom Etika i pandemija.
ODJEL ZA MEDIJE ponovno organizira glasovitu Komunikološku školu Matice hrvatske.
ODJEL ZA POLJODJELSTVO organizirat će skup o Matičinu donatoru Juri Petričeviću te nastaviti ciklus predavanja pod naslovom Sjećanja na velikane hrvatske agrikulture.
ODJEL ZA POVIJEST priprema zbornik o Hrvatskom proljeću, simpozij o predsjednicima Matice hrvatske, znanstveni kolokvij o 500 godina od Govora za Hrvatsku Bernardina Frankopana i mnoga druga predavanja.
ODJEL ZA PRAVNA PITANJA I KULTURU PRAVA organizirat će predavanje sveučilišnog profesora Željka Bartulovića o Vinodolskom zakoniku.
ODJEL ZA PRIRODOSLOVLJE I MATEMATIKU obilježit će 30. obljetnicu svoga postojanja te 20. obljetnicu izlaženja časopisa Prirodoslovlje znanstvenim skupom Hrvatski prirodoslovci u Čakovcu.
ODJEL ZA ŠKOLSTVO organizirat će okrugle stolove o ulozi medija, o dječjim pravima, ali i o neprimjerenu ponašanju roditelja učenika prema nastavnicima.
Galerija Matice hrvatske priprema deset izložbi, a među njima izložbu doajena konceptualne umjetnosti Vlade Marteka te izložbu Damira Sokića.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
