Svečanim liturgijskim slavljem danas će službu novog zagrebačkog nadbiskupa preuzeti monsinjor Dražen Kutleša. Time će postati 77. zagrebački biskup, odnosno 9. nadbiskup metropolit zagrebački. U intervju za HRT razgovarao je o ciljevima Crkve, problemima i mnogim drugim pitanjima.
15. travnja papa Franjo prihvatio je zahtjev za umirovljenje zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića, naslijedio ga je monsinjor Dražen Kutleša. Zagrebački nadbiskup za HRT je rekao da je zadovoljan stanjem u nadbiskupiji koju preuzima.
– Kod nas u Crkvi je uvijek jedan kontinuitet od jednog biskupa do drugog biskupa i to je redovita praksa u Crkvi, ne očekujem ništa izvanredno, pojasnio je.
>Novi zagrebački nadbiskup Kutleša o zlostavljanju maloljetnika u Crkvi, kanonizaciji Stepinca, beatifikaciji Kuharića…
Potrebe i problemi
Kutleša je istaknuo potrebu svećenika da budu prihvaćeni, od društva i vjernika.
– Važno je da svećenici vide da su prihvaćeni jer većina svećenika radi ozbiljno i savjesno na župi i dosta izgara, a možemo reći da stalno prihvaćaju različite vjernike, slušaju njihove probleme i sve ono što svećenici rade, rekao je.
Nadbiskupa zabrinjava i odmak vjernika od Crkve i nestanak tradicionalnih vrijednosti koje su, kako navodi, važne za opstanak društva.
– Misija Crkve nije da ljudima bude bolje materijalno, nego da ljudi budu bolji, rekao je Kutleša.
>Starešina: Medijske kvalifikacije Kutleše kao ‘vatikanskog specijalca‘ nisu bez osnova
Financije
Na pitanje o financijama Crkve Kutleša odgovara da je važno staviti u centar što je cilj Crkve te da Crkva nije institucija koja se u prvom redu bavi materijalnim dobrima.
– Crkva može imati i treba imati materijalna dobra koja služe u svrhu njezine misije, tj. navještanja evanđelja. Ako želi navijestiti evanđelja, treba joj crkva, ako želi činiti djela ljubavi, treba joj Caritas, pučke kuhinje, trebaju joj institucije. Sva financijska i nekretninska ulaganja imaju smisla ako su u tu svrhu, objasnio je.
– Netko mora dati novac da bi se sve to moglo financirati. Tako je opravdano ulagati u materijalne stvari, a ako se samo usmjerimo na ono materijalno, onda gubimo fokus s onoga što je misija, cilj i poslanje Crkve, dodao je.
Uloga Crkve u donošenju zakona
Kutleša ističe da je uloga Crkve u donošenju zakona, kao što su Zakon o radu nedjeljom i Zakon o pobačaju, da osvijesti svoje građane, a koji su, kako kaže, u isto vrijeme vjernici, da budu svjesni svoga nauka.
– Treba život štititi od početka do kraja jer, ako pravimo iznimke, onda činimo veliku pogrešku koja će imati velike posljedice. U prvom redu važno je staviti zaštitu obitelji i zaštitu djece na najvišu razinu. Ako nemamo obitelj, onda se cijelo društvo urušava i zato treba shvatiti da narod i Crkva dolaze iz obitelji, kazao je.
Treba li zabraniti pobačaj?
Na pitanje treba li zabraniti pobačaj, zagrebački nadbiskup odgovorio je da život treba štititi od početka do kraja i da za Crkvu ne postoji drugačije rješenje.
– Nauk Katoličke crkve je da se ne treba nikada činiti stvari koje idu na štetu nekoga drugoga, slabijeg. Za Crkvu nije prihvatljiv abortus onakav kakvog ga mi imamo u zakonu, rekao je Kutleša.
Kutleša je objasnio da Crkvu i politiku ne treba miješati, ali da Crkva u nekim slučajevima mora reagirati.
– Oltar je sveto mjesto, mjesto na kojem se prinosi žrtva i moli se Bogu u ime naroda. Tu ne treba miješati politiku. Ali, Crkva ima pravo i dužnost ako se neke stvari čine reagirati na moralne probleme i ono što se događa u društvu, to je obveza, rekao je.
Molitvena inicijativa na Trgu bana Josipa Jelačića
Nadbiskup je komentirao i molitvenu inicijativu na Trgu bana Josipa Jelačića i rekao da svatko ima pravo na molitvu i da to ne mora odgovarati svima.
– Vi i ja ćemo vjerojatno reći da ne bismo molili na takav način, ali postoje različita mjesta i različiti načini, zato ja sad ne bih ulazio u te konkretne detalje što činiti. Ovdje je pitanje s jedne strane demokracije, svaki čovjek ima pravo moliti, ja znam da to nije liturgijski prostor, logično bi bilo da bude liturgijski, ali postoje različiti pokreti koji imaju različite inicijative, kazao je.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr/HRT
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.