6.5.1984. – Koreja – zemlja katoličkih mučenika dobila 103 sveca

Na današnji dan 1984. godine papa sv. Ivan Pavao II. proglasio je 103 korejska mučenika svecima Katoličke crkve. Radilo se o mučenicima koji su stradali prilikom progona katolika u Koreji tijekom dužeg vremenskog razdoblja, počevši od otprilike 1839. godine. Papa je 103 korejska mučenika proglasio svetima prilikom svog posjeta Južnoj Koreji na svečanosti u Seoulu.
Tako je Koreja četvrta katolička zemlja na svijetu po broju svetaca.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kršćanstvo u Koreji

Južna Koreja danas ima gotovo 50 milijuna stanovnika i jedna je od najnaprednijih zemalja svijeta. U toj visoko civiliziranoj zemlji na djelu je obrnuti proces nego na Zapadu – intenzivna kristijanizacija i prihvaćanje Kristova nauka od velikog broja Korejanaca.

Treba istaći i ovo: Koreja je ujedno i izvor i baštinik visokovrijedne dalekoistočne kulture koja je iz nje „izvezena“, bilo direktno ili posrednički, u divove Azije – Kinu i Japan. Ta uistinu posebna zemlja danas postaje stožer kršćanstva na Dalekom Istoku, ponajprije zahvaljujući jednostavnosti i civiliziranosti njenih stanovnika otvorenih za evanđeoski nauk.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kršćanstvo je u Koreju stiglo kasno, prvi kršteni katolik bio je jedan korejski diplomat tek 1794 g., a 19. i osobito 20. stoljeće pokazuje nevjerojatno širenje Kristova nauka među Korejcima.

Hrvatskoj javnosti prilično je nepoznat podatak da relativno većinska vjeroispovijest u Južnoj Koreji je kršćanstvo. Gotovo 30% stanovnika deklarira se kao kršćani, a veliki dio od onih 47% koji se ne izjašnjavaju vjerski su Korejanci skloni Kristovom nauku.

19% stanovništva su protestantski kršćani, dok 11% čine rimokatolici. Radi bolje slike o nevjerojatnom rastu kršćanstva u Koreji treba istaći da je na popisu stanovništva iz 1962. svega 5% stanovnika se smatralo kršćanima! Budizam se većinski zadržao još samo u priobalnom dijelu Koreje. Također postoji i manja zajednica pravoslavnih kršćana nastala djelovanjem ruskih misionara.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U samom Seoulu živi već gotovo 40% kršćana.

Povijest Katoličke Crkve i mučeništva u Koreji

Prvi korejski katolici nisu imali svećenika i umnogome su ličili na apostolsku crkvu. Sami laici su se organizirali u stanovitu pseudohierarhiju, te su prvih godina sami obavljali neke svećeničke dužnosti. Istom 1831. godine osnovao je papa Grgur XVI. Korejski apostolski vikarijat i povjerio ga Pariškim misionarima. Ubrzo su uslijedili teški progoni katolika u Koreji. Prvi progon je bio od 1801. do 1813. godine, drugi 1827., treći od 1838. do 1846. i četvrti od 1866. do 1869. godine. Ti progoni nisu mogli spriječiti napredak mlade Crkve, te je broj katolika stalno rastao. Progoni su prestali kad je 1882. godine Koreja sklopila ugovor sa Sjedinjenim Američkim Državama. Iz tog doba poznato je najmanje 8000 mučenika nevino stradalih i ubijenih radi vjere u Krista.

Progon se katolika nastavio osobito u vrijeme japanske okupacije Koreje u vremenu od 1910. do 1945. godine.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kad je 1953. godine voljom velikih sila Koreja podijeljena na Sjevernu (komunističku) i Južnu Koreju, katolici u sjevernoj Koreji od tada žive pod izuzetno teškim pritiskom podnoseći progone i mučeništvo sve godine komunističke strahovlade.

Najpoznatiji korejski mučenik i svetac je sveti Andrija Kim Taegon. Taj korejski plemić čiji su roditelji iz visokog plemstva bili gorljivi kršćanski obraćenici, prvi je pogubljeni katolički svećenik u Koreji. Sa tisućama drugih stradalih u progonima u 19 st. (od strane kineskih konfucionista), smaknut je odrubljenjem glave u Seoulu u 25. godini života.

U zatvoru, dok je čekao smaknuće, mladi je korejski svećenik zapisao i ove potresne riječi: “Jednom rođen, nitko ne može pobjeći smrti. Ono što ja želim je umrijeti za Boga. Svejedno pitate li me danas ili sutra, moj će odgovor biti isti.“

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.