Najveći crkveni mozaik u Hrvata: Što niste znali o remek-djelu u svetištu Sv. Josipa?

Mozaik slikara Josipa Botterija Dinija u Nacionalnom svetištu svetog Josipa u Karlovcu
Mozaik se radio cijelu 2021. godinu i on je najveće umjetničko djelo koje je napravljeno prošle godine. Postavljen je iza oltara u Nacionalnom svetištu Svetog Josipa u gradu heroju, Karlovcu. Crkva je postala Nacionalno svetište tek četiri godine prije rata. Karlovac je obranjen nadljudskom hrabrošću branitelja, ali i moćnim zagovorom svog svetog Josipa. Hrvatski narod i Crkva u Hrvata sve više spoznaje vrijednost nacionalog svetišta svetog Josipa u Karlovcu za cijeli narod. Svetište se nalazi vrlo blizu sela Krašić gdje je svetište blaženog Alojzija Stepinca. Naš pokojni kardinal i najveća osoba hrvatske povijesti, bio je veliki štovatelj svetog Josipa. 

> Kršnjavi za Narod.hr: Velebni mozaik sv. Josipa u Karlovcu najznačajnije je kulturno ostvarenje 2021.

Krajem 2021. završena je izrada najvećeg crkvenog mozaika u Hrvatskoj, oslikanog na zidu Nacionalnog svetišta svetog Josipa u Karlovcu. Autor mozaika je zagrebački umjetnik, akademski slikar Josip Botteri Dini. Čitav se mozaik sastoji od oko pola milijuna raznobojnih staklenih komadića.

Mozaik Svetog Josipa – pola milijuna dijelova

Prvog siječnja 2021., umjetnik je u rodnom Splitu sa još desetak pomoćnika, započeo slagati raznobojna stakalca u plohe od jednog četvornog metra, kako je objavljeno na Facebook stranici Međubiskupijskog sjemeništa u Zagrebu, piše na stranicama Nacionalnog Svetišta Svetog Josipa u Karlovcu
Svaka ploha sadrži oko 2500 dijelova, a čitav se mozaik sastoji od oko pola milijuna raznobojnih staklenih komadića. Kada je slikar Botteri Dini nakon 9 mjeseci završio slaganje 168 ploha, stigao je u Karlovac i tu nastavio s radom. Postavljanje 168 ploha sa staklima na zid svetišta je trajalo dva tjedna. Uslijedilo je šest tjedana čišćenja i korekcije. Botteri Diniju i njegovoj braći Juraju i Deziju, u radu su pomagali djelatnici konzervatorskog odjela iz Splita.
Photo: svetijosip.com

Prikaz Isusova rođenja

Mozaik u središnjem dijelu prikazuje rođenje spasitelja svijeta, koje se događa u obitelji Marije i Josipa. Njemu su se došli pokloniti anđeli i mudraci iz čitavog svijeta. Mozaik je ispunjen detaljima, kršćanskih simbola iz vremena kad su doseljeni Hrvati primili kršćanstvo sve do pojave nacionalnog identiteta – šahovnice.
Na Glagoljici je ispisano ime svetog Josipa. Umjetnik je koristio četiri boje – plavu koja simbolizira nebo i more, žutu – koja simbolizira zemlju i crvenu – simbol mučeništva. Četvrta je, tzv. Botterijeva – ljubičasta boja. Vanjske rubove mozaika omeđuju vitraji, koji s lijeve strane prikazuju svetu obitelj a s desne svetog Josipa kako je prikazan u zadarskom Misalu iz 8. stoljeća. Autor vitraja je također Josip Botteri Dini.
Ostavština monsinjora Marijana Radanovića i slikara Danijela Butale

Divote svetišta Svetog Josipa u Karlovcu

Malo je poznato kako je pokojni monsinjor Marijan Radanović ostavio zapise u kojima navodi kako “svetište ima prekrasne plohe koje će umjetnici oplemeniti i približiti ljudima odnos čovjeka i Boga s naglaskom na život svetog Josipa”.
“To mi je potvrdio pokojni akademski slikar Danijel Butala, koji je osmislio ornamentiku svetišta, detalje na oltaru i krstionici, te oslikao Križni put”, rekao je rektor svetišta Antun Sente, i nastavio: “Drugi umjetnik, akademski kipar Ante Starčević, izradio je kipove Majke Božje i svetog Josipa, a orgulje je izradio Alojzije Jenko. Odabir gospodina Botteri Dinija je bio sasvim logičan s obzirom na njegovu reputaciju i poznata djela na temu sakralne tematike. Posebno je poznat po vitrajima i mozaicima. On je 2014. godine pokazao skicu ideje kako bi izgledao mozaik iznad glavnog oltara. Trebalo nam je osam godina da osiguramo sredstva u čemu nam je najviše pomogao Grad Zagreb”, ističe Antun Sente.
Neumorni rektor najavljuje nastavak radova slijedeći želju Marijana Radanovića. Tako je za očekivati da će na lijevom i desnom krilu zida iza oltara biti realiziran prikaz života svetog Josipa.
Photo: svetijosip.com

Dodatak:

Sveti Josip je najviše štovani svetac Katoličke Crkve, odmah iz Svete Bogorodice, majke Isusa Krista koja ima poseban status štovanja. Kao čovjek, Josip je za života s najvećom ljubavlju brinuo za Mariju i Isusa. Štitio, spašavao od nevolja, prehranjivao, učio moliti Isusa, povjerovao začeću po anđelovoj poruci, gradio, brinuo – sveti Josip bio je temelj Svete Obitelji. U današnje vrijeme razaranja obitelji, a osobito očinstva, štovanje i zagovor svetom Josipu ima posebnu snagu, ali i potrebu katoličkog puka. Ovaj moćni zaštitnik brine za kršćanske obitelji i krščanski puk. Stoga, obnova štovanja svetog Josipa je danas u velikom zamahu u svijetu i hrvatskom narodu, kao nužna i važna.
Osim toga, hrvatski narod je po svom parlamentu posvećen ovom velikanu. 1687. godine, kada su krenula intenzivna oslobađanja kršćanske Hrvatske od muslimanskih Turaka i njihove dvostoljetne okupacije, Sabor je proglasio svetog Josipa – zaštitnikom Hrvatskog Kraljevstva. Najveća moguća posveta koju jedan narod može doživjeti. Zato Hrvati imaju poseban blagoslov i zaštitu svetog Josipa, a time potrebu da ga prizivaju u današnjem vremenu.
Sveti Josip je time i zaštitnik Crkve u Hrvata, ali on je zaštitnik sveopće Katoličke Crkve, čijeg je utemeljitelja odgajao, štitio i hranio. Tako danas brani i svoju Crkvu koju je s ljubavlju gradio odgajajući Isusa.
Sveta Terezija Avilska, jedna od najvećih osoba u povijesti Crkve, je rekla: “Za koju god milost zamolite svetog Josipa, bit će udijeljena. Tko ne vjeruje, neka pokuša i uvjeri se”.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/svetijosip.com

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.